Veljača, drugi mjesec u godini, posebna je ne samo zbog svoje duljine već i zbog bogate povijesti i značenja koje nosi. Ovaj jedinstveni mjesec u hrvatskom kalendaru krije mnoštvo zanimljivih činjenica i povijesnih priča koje objašnjavaju njegovo podrijetlo i karakteristike. Izdvojili smo neke zanimljivosti o veljači koje možda niste znali.
Veljača značenje
Ime "veljača" ima zanimljivo podrijetlo koje seže duboko u slavensku povijest. Prema lingvističkim istraživanjima, naziv najvjerojatnije potječe od riječi "velji", što znači "sve veći". Ovo se odnosi na postupno produljenje dana tijekom ovog zimskog mjeseca, kada priroda polako počinje pokazivati prve znakove buđenja. Veljača je jedini mjesec u hrvatskom jeziku koji je ženskog roda, što je povezano s drevnim slavenskim vjerovanjima o ženstvenosti prirode i njezinog buđenja. Ova posebnost u gramatičkom rodu također se veže uz stara vjerovanja o veljači kao mjesecu kada se zemlja (koja je u slavenskoj mitologiji predstavljena kao žensko božanstvo) počinje pripremati za proljetno buđenje.
Zašto veljača ima manje dana?
Kratkoća veljače ima korijene u rimskom kalendaru, gdje je prvotno postojalo samo 10 mjeseci. Kada su rimski vladari odlučili dodati siječanj i veljaču, trebalo je uskladiti broj dana s lunarnom godinom. Zbog rimskog praznovjerja o nesretnim parnim brojevima, veljača je dobila 28 dana i postala "nesretni" mjesec posvećen ritualima za mrtve.
U prijestupnim godinama veljača dobiva dodatni dan i traje 29 dana. Ovo se događa svake četvrte godine kako bi se kalendarska godina uskladila sa Sunčevom godinom. Vjerojatnost rođenja na 29. veljače je oko 1:1461, a osobe rođene tog dana nazivaju se "leaplings" ili "leapers".
Mjesec bez punog mjeseca
Veljača je jedinstven mjesec jer je jedini koji može proći bez punog mjeseca. Zbog svoje kratkoće od 28 dana i lunarnog ciklusa od 29.5 dana, ponekad se može dogoditi da tijekom cijele veljače ne dođe do punog mjeseca.
Finski "mjesec bisera"
U finskoj tradiciji, veljača nosi poetičan naziv "mjesec bisera". Ovaj naziv potječe od prekrasnog prirodnog fenomena kada se smrznute kapljice snijega na granama drveća presijavaju poput bisera na zimskom suncu.
Cvjetni simboli
Veljača je posebno povezana s ljubičicama i jaglacima. Ovo rano proljetno cvijeće simbolizira nadu i prvi je vidljivi znak da zima polako popušta svoj stisak, najavljujući dolazak proljeća.
Ametist - kameni čuvar
Birthstone ili kamen rođenja za veljaču je ametist, prekrasni ljubičasti kristal. U drevnim vjerovanjima, ametist se smatrao moćnim zaštitnikom i simbolom duhovne mudrosti, te se vjerovalo da njegovim nositeljima donosi mir i ravnotežu.
Anglosaksonska tradicija
U anglosaksonskoj kulturi, veljača je bila poznata pod zanimljivim nazivima - "mjesec blata" zbog otapanja snijega i "mjesec zelja", što se odnosilo na posljednje zimske zalihe povrća.
Ples šumskih vila
Prema vjerovanjima starih Slavena, veljača je bila posebno magično doba kada su šumske vile izvodile svoje mjesečeve plesove. Vjerovalo se da tim plesom pomažu prirodi da se probudi iz zimskog sna.
Svijećnica i vremenska prognoza
U hrvatskoj narodnoj tradiciji, Svijećnica (2. veljače) ima posebno mjesto. Prema starom vjerovanju, vrijeme na taj dan služi kao prognoza za ostatak zime, što se održalo u narodnim izrekama i običajima do danas.
Vremenske karakteristike
U sjevernoj hemisferi, veljača je treći mjesec zime, dok je na južnoj hemisferi posljednji mjesec ljeta. Poznata je po prevrtljivom vremenu, što je dovelo do različitih narodnih vjerovanja i izreka vezanih uz vremenske prilike tijekom ovog mjeseca.
POGLEDAJTE VIDEO: Zbog mobitela djeca sve manje znaju čitati 'obični' sat: 'Bilo je smiješno, sad je tužno'
