Peršin se najčešće uzgaja kao začin u kulinarske svrhe. To je jedna od rijetkih vrtnih biljaka koja dobro podnosi hladnoću i mraz, može se uzgajati gotovo posvuda, ali treba znati kada je najbolje vrijeme da se obavi sadnja peršina.
Peršin je dvogodišnja biljka iz porodice štitarki i izuzetno je
zdrav, pun antioksidansa, vitamina i minerala. Najviše sadrži
vitamine C, A, K i vitamine B skupine. Od minerala najveći
postotak čini kalij, a nakon njega dolaze magnezij, bakar, cink,
željezo i mangan.
Najbolje ga je koristiti u svježem obliku kako bi se najbolje
iskoristili vitamini i minerali. Zbog toga, ako imate vrt, ili
barem maleni komadić okućnice, sadnja peršina će
biti odličan potez jer ćete moći često koristiti svježu biljku.
Može se i sušiti i zamrzavati, ali uvijek je najbolje koristiti ga svježe ubranoga.
Prije nego što krenete u sadnju peršina, namočite njegovo sjeme u
vodu i ostavite da tako stoji preko noći.
Između 70 i 90 dana nakon sadnje peršina, listovi će biti zreli
za branje.
Sadnja peršina na otvoreno možete početi od
početka rujna, ali najbolje niče u svibnju, kad ima najpovoljniju
temperaturu i vlagu.
Kao i druge korjenjače, peršin najbolje uspijeva na laganijim
tlima, dubljega oraničnoga sloja.
Sadnja peršina podrazumijeva i njegovo
zalijevanje. Povremeno ga zalijevajte, ali ne u velikim
količinama jer će doći do truljenja korijena od previše
vlage.
Postoji opasnost od napada voluharice koje će pojesti njegov
korijen. Zato je možda ipak najbolje da sadnja peršina bude u
tegli koju ćete preko zime ostaviti na terasi.
Za sadnju peršina možete koristiti peršin listaš i peršin korjenaš, a razlika je u tome što korjenaš ima veći korijen i zato je pogodan za konzumaciju.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
