Peršin se najčešće uzgaja kao začin u kulinarske svrhe. To je jedna od rijetkih vrtnih biljaka koja dobro podnosi hladnoću i mraz, može se uzgajati gotovo posvuda, ali treba znati kada je najbolje vrijeme da se obavi sadnja peršina.

Peršin je dvogodišnja biljka iz porodice štitarki i izuzetno je zdrav, pun antioksidansa, vitamina i minerala. Najviše sadrži vitamine C, A, K i vitamine B skupine. Od minerala najveći postotak čini kalij, a nakon njega dolaze magnezij, bakar, cink, željezo i mangan. Najbolje ga je koristiti u svježem obliku kako bi se najbolje iskoristili vitamini i minerali. Zbog toga, ako imate vrt, ili barem maleni komadić okućnice, sadnja peršina će biti odličan potez jer ćete moći često koristiti svježu biljku.

Može se i sušiti i zamrzavati, ali uvijek je najbolje koristiti ga svježe ubranoga.

Prije nego što krenete u sadnju peršina, namočite njegovo sjeme u vodu i ostavite da tako stoji preko noći.  Između 70 i 90 dana nakon sadnje peršina, listovi će biti zreli za branje.  Sadnja peršina na otvoreno možete početi od početka rujna, ali najbolje niče u svibnju, kad ima najpovoljniju temperaturu i vlagu.  Kao i druge korjenjače, peršin najbolje uspijeva na laganijim tlima, dubljega oraničnoga sloja. Sadnja peršina podrazumijeva i njegovo zalijevanje. Povremeno ga zalijevajte, ali ne u velikim količinama jer će doći do truljenja korijena od previše vlage.  Postoji opasnost od napada voluharice koje će pojesti njegov korijen. Zato je možda ipak najbolje da sadnja peršina bude u tegli koju ćete preko zime ostaviti na terasi.

Za sadnju peršina možete koristiti peršin listaš i peršin korjenaš, a razlika je u tome što korjenaš ima veći korijen i zato je pogodan za konzumaciju. 

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!