Vrtna kiselica spada u najljekovitije biljke svijeta
Vrtna kiselica (lat.Rumex acetosa), je raširena domaća biljka. Lako je prepoznatljivapoznata po svom kiselom okusu, po kojem je i dobila naziv.
Postoji nekoliko vrsta ove ljekovite biljke. Najljekovitija je obična kiselica (lat. Rumex acetosa), i mala kiselica (lat. Rumex acetosella).
Vrtna kiselica je biljka koju su mnogi kao djeca
brali na livadama i grickali, no ona je mnogo više od usputne
grickalice.
Biljka se vrlo lako razmnožava samoosjemenjivanjem. Preporučljiva
su dva do tri sijanja zaredom u razmaku od 4 do 6 tjedana,
počevši od kraja ožujka. Sjetva je moguća u kasno proljeće.
Stari narodi obilno su je koristili i u kulinarstvu, a u pripremi juha, salata i povrtnih priloga, te u pripremi jakih čajeva, vrtna kiselica je nezamjenjiva.
Ima visok udio oksalne kiseline koji je čini blago otrovnom i zato njen unos mora biti umjeren. U malim količinama je bezopasna.
Upravo je ova kiselina odgovorna za njen okus, koji malo pecka na jeziku, a sličan je kiviju ili jagodama.
Vrtna kiselica se uglavnom sastoji od vlakana te manjeg dijela proteina. Zbog visokog udjela vlakana, dodavanje kiselice u prehrani pomaže boljoj i zdravijoj probavi.
Od vitamina vrtna kiselica sadrži C, A i B6, a od minerala željezo, magnezij, kalij i kalcij.
Obiluje i polifenolnim kiselinama, flavonoidima i antocijaninima.
Ljekovita svojstva u narodnoj medicini čine kiselicu poznatom već
od davnina.
Šalica kiselice sadrži 15% dnevne preporučene doze kalija, a
kalij je regulator tekućine u tijelu te opušta srčane žile i
arterije.
Mnogi već znaju da vrtna kiselica snižava krvni tlak, smanjuje rizik od ugrušaka i naprezanja srca koje može dovesti do koronarnih srčanih bolesti i drugih komplikacija.
403 Forbidden