Rod Salvia L. spada u vrste kadulje koje obuhvaćaju oko 1000 vrsta. Sve vrste kadulje imaju tri glavna centra rasprostranjenosti:  Središnja i južna Amerika (oko 500 vrsta),  Središnja Azija i Mediteran (oko 250 vrsta) i Istočna Azija (oko 90 vrsta) 

Ovaj rod kadulje uključuje jednogodišnje, dvogodišnje, ili višegodišnje zeljaste biljke i drvenaste polugrmove.  Listovi su jajasti, srcoliki ili streličasti, nepodijeljeni ili perasto razdijeljeni, cjelovitog, nazubljenog ili narovašenog ruba. Donji listovi su često skupljeni u rozetu. Cvjetovi su skupljeni u jednostavne ili razgranjene, gušće ili pršljenasto razmaknute cvatove tipa grozda, rjeđe metlice. Cvjetovi su veliki, zigomorfni, plavi, ljubičasti do crveni, rjeđe bijeli ili žuti. Čaška je dvousnata, cjevasta ili zvonolika. Vjenčić je dvousnat, uspravan ili jako zasvođen, cjelovitog ili nazubljenog ruba, donja usna je široka i trorežnjasta. 

Vrste kadulje, a posebno rod Salvia, je karakterističan po tome što u cvijetu ima samo dva prašnika koji su naročito oblikovani i time prilagođeni na oprašivanje velikim kukcima. 

Rod Salvia dobio je ime po najznačajnijoj vrsti roda, Salvia officinalis L. (ljekovita kadulja), koja je poznata i koristi se kao ukrasna i ljekovita biljka još od antičkog doba. Naziv dolazi od latinske riječi 'salvus' (zdrav), odnosno glagola 'salvare' (spasiti, liječiti). 

U Hrvatskoj flori sve vrste kadulje imaju zabilježenih 19 svojti ovog roda.  Tri najznačajnije vrste kadulje su S. fruticosa Mill., S. tomentosa Mill. i S. officianlis L. koja je ujedno i ekonomski najznačajnija vrsta.

Poznate vrste kadulje su još i: Kratkozupčasta kadulja (Salvia brachyodon Vandas)  Kratkozupčasta kadulja (Salvia brachyodon Vandas)  Uškasta kadulja (Salvia x auriculata Mill.) Uškasta kadulja je hibridna svojta, a nastala je prirodnom hibridizacijom između ljekovite (S. officinalis) i grčke kadulje (S. fruticosa)