Alge su autotrofni protoktisti. Mogu biti jednostanične (svjetleći bičaši, alge kremenjašice, euglena) ili višestanične. No, nikada nemaju oblikovana tkiva niti organe. Tijelo višestaničnih algi naziva se steljka. Procjenjuje se da postoji više od 25.000 vrsta algi. Većina su uglavnom morske alge u oceanima; ostatak čine slatkovodne alge, no koje je podrijetlo algi?
Biljaka u moru baš i nema puno, iako nam se ponekad čini da ih
ima na sve strane. Imamo livade morskih cvjetnica i to je
uglavnom to.
Postoje još neki organizmi koji žive u moru, a nisu biljke, iako
im možda na prvi pogled (ali, samo na prvi pogled)
sliče.
To su alge a mi ćemo pokušati doći do odgovora koje je
podrijetlo algi.
Morske alge igraju veliku ulogu u morskom ekosustavu. One spadaju u glavne primarne proizvođače mora što znači da im je potrebna jaka sunčeva svjetlost kako bi proces fotosinteze bio uspješan. Osim što proizvode kisik i organsku tvar, služe kao hrana i sklonište mnogim vrstama beskralježnjaka i ribama.
Za razliku od morskih cvjetnica, naselja algi razvijaju se na
čvrstim podlogama gdje mogu biti pričvršćene za neki kamen ili
živjeti na drugim organizmima, ali malo je izvora koji
nam govore koje je podrijetlo algi.
Na osnovu onoga što je do danas poznato o podrijetlu
algi, može se zaključiti da je podrijetlo
algi od nekih prokariotskih organizama koji su imali
klorofil i vršili oksigenu fotosintezu. Od takvih organizama, kao
samostalna evolutivna grana, prije oko tri milijarde godina,
izdvojili su se modrozeleni prokarioti
(Cyanoprocaryota).
Daljnja evolucija algi rezultirala je u pojavi prvih eukariotskih
organizama.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
