Zbog sličnosti koje heljda ima u kemijskom sastavu zrna, kao i načina korištenja svrstavamo je u žitarice, iako heljda prema botaničkoj pripadnosti spada u drugu porodicu Polygonaceae (Dvornici).
Ako se sijanje heljde radi u postrnom roku,
nakon žetve pretkulture, tlo se mora što prije obraditi plitkim
oranjem, teškim tanjuračama ili nekim rotirajućim oruđem radi
zadržavanja vlage u tlu.
Slama heljde se po hranjivoj vrijednosti izjednačavasa slamom
jarih žitarica, ali ipak je nije preporučljivo davati stoci u
većim količinama jer sadrži alkaloid fagopyrin.
Heljdu oprašuju pčele s obzirom da dugo cvate, a ima cvijet na
koji pčele lako sjedaju, ipak samo u jutarnjim satima.
Osnovna obrada tla za sijanje heljde se obavlja na dubinu 20 – 25 cm oranjem u jesen ili proljeće ovisno o pretkulturi. Nakon ranih pretkultura izvodi se oranje strništa, ljetno oranje i duboko jesenje oranje. Sijanje heljde može započeti od 01.05 do 15.05.
Sijanje heljde započinje kada se tlo zagrije na oko 15
ºC kada više nema opasnosti od mraza.
U ranijem sjetvenom roku je potrebno oko 80 kg/ha sjemena dok je
u postrnoj sjetvi potrebno 80 – 100 kg/ha sjemena.
Sijanje heljde treba obaviti odmah nakon pripreme tla za sjetvu, a najkasnije do polovice srpnja, ako se sije nakon pšenice.
Ako se sijanje heljde radi u suho tlo, onda se mora, neposredno nakon sjetve, obaviti valjanje radi boljeg kontakta sjemena i tla. Naravno najvažnije je poznavati plodnost tla.
Sijanje heljde je dobro prema potrebi raditi kao zelenu gnojidbu ili ju je dobro posijati kao krušaricu i funkcionalnu hranu.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
