Zbog sličnosti koje heljda ima u kemijskom sastavu zrna, kao i načina korištenja svrstavamo je u žitarice, iako heljda prema botaničkoj pripadnosti spada u drugu porodicu Polygonaceae (Dvornici). 

Ako se sijanje heljde radi u postrnom roku, nakon žetve pretkulture, tlo se mora što prije obraditi plitkim oranjem, teškim tanjuračama ili nekim rotirajućim oruđem radi zadržavanja vlage u tlu. Slama heljde se po hranjivoj vrijednosti izjednačavasa slamom jarih žitarica, ali ipak je nije preporučljivo davati stoci u većim količinama jer sadrži alkaloid fagopyrin.  Heljdu oprašuju pčele s obzirom da dugo cvate, a ima cvijet na koji pčele lako sjedaju, ipak samo u jutarnjim satima.

Osnovna obrada tla za sijanje heljde se obavlja na dubinu 20 – 25 cm oranjem u jesen ili proljeće ovisno o pretkulturi. Nakon ranih pretkultura izvodi se oranje strništa, ljetno oranje i duboko jesenje oranje. Sijanje heljde  može započeti od 01.05 do 15.05.

Sijanje heljde započinje kada se tlo zagrije na oko 15 ºC kada više nema opasnosti od mraza.  U ranijem sjetvenom roku je potrebno oko 80 kg/ha sjemena dok je u postrnoj sjetvi potrebno 80 – 100 kg/ha sjemena.

Sijanje heljde treba obaviti odmah nakon pripreme tla za sjetvu, a najkasnije do polovice srpnja, ako se sije nakon pšenice.

Ako se sijanje heljde radi u suho tlo, onda se mora, neposredno nakon sjetve, obaviti valjanje radi boljeg kontakta sjemena i tla. Naravno najvažnije je poznavati plodnost tla. 

Sijanje heljde je dobro prema potrebi raditi kao zelenu gnojidbu ili ju je  dobro posijati kao krušaricu i funkcionalnu hranu.

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!