Pršljenasta kadulja, poznata i kao pršljenasta žalfija, (lat. Salvia verticillata) je samonikla biljka iz porodice Lamiaceae i može narasti do 80 cm visine. Cijela je biljka prekrivena dlačicama.
Rod kadulja (Salvia) je inače kozmopolitski rod koji obuhvaća oko
1000 vrsta.
Donji dijelovi stabljike pršljenaste kadulje su drvenasti, a
gornji zeljasti. Listovi su dugi, ovalnog oblika, a cvjetovi
tamnoljubičaste boje.
Pršljenasta kadulja uzgaja se zbog traženog i
cijenjenog eteričnog ulja. Medonosna je biljka, a cvjetovi i
listovi mogu se koristiti kao začin.
Listovi su jednostavni, srcoliki pri osnovi, jajasti, dugi do 12
cm, nepravilno nazubljeni, zaobljenog vrha.
Donji listovi su na peteljkama, gornji su sjedeći i sve manji.
Cvate od lipnja do rujna. Cvjetovi su svijetloljubičaste, vrlo
rijetko bijele boje, postavljeni u pršljenovima od 20 - 40
cvjetova. Raste na suhim, sunčanim i toplim livadama, napuštenim
zemljištima, kraj puteva, od nizinskih područja do planinskog
pojasa. Postoje i odlike koje se uzgajaju kao ukrasne
biljke.
Na Kavkazu se pršljenasta kadulja jede
kao začin za masno meso, u Zapadnoj Europi i Središnjoj Aziji se
suho lišće koristi za aromatiziranje piva te kao začin za sir,
juhe, meso, perad, hladne mesne salate.
U Rusiji se koristi i kao ljekovita biljka (za stomatitis, bronhitis, faringitis, aterosklerozu), a može se koristiti i za liječenje dijabetesa.
Pršljenasta kadulja je i sastojak mnogih lijekova koji se upotrebljavaju za ispiranje usta i grla kod upala, zbog sastojka tanina koji jača sluzokožu i eteričnog ulja koje djeluje antiseptično.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
