Pršljenasta kadulja, poznata i kao pršljenasta žalfija, (lat. Salvia verticillata) je samonikla biljka iz porodice Lamiaceae i može narasti do 80 cm visine. Cijela je biljka prekrivena dlačicama. 

Rod kadulja (Salvia) je inače kozmopolitski rod koji obuhvaća oko 1000 vrsta. Donji dijelovi stabljike pršljenaste kadulje su drvenasti, a gornji zeljasti. Listovi su dugi, ovalnog oblika, a cvjetovi tamnoljubičaste boje.  Pršljenasta kadulja uzgaja se zbog traženog i cijenjenog eteričnog ulja. Medonosna je biljka, a cvjetovi i listovi mogu se koristiti kao začin.

Listovi su jednostavni, srcoliki pri osnovi, jajasti, dugi do 12 cm, nepravilno nazubljeni, zaobljenog vrha.  Donji listovi su na peteljkama, gornji su sjedeći i sve manji. Cvate od lipnja do rujna. Cvjetovi su svijetloljubičaste, vrlo rijetko bijele boje, postavljeni u pršljenovima od 20 - 40 cvjetova. Raste na suhim, sunčanim i toplim livadama, napuštenim zemljištima, kraj puteva, od nizinskih područja do planinskog pojasa. Postoje i odlike koje se uzgajaju kao ukrasne biljke.  Na Kavkazu se pršljenasta kadulja jede kao začin za masno meso, u Zapadnoj Europi i Središnjoj Aziji se suho lišće koristi za aromatiziranje piva te kao začin za sir, juhe, meso, perad, hladne mesne salate.

U Rusiji se koristi i kao ljekovita biljka (za stomatitis, bronhitis, faringitis, aterosklerozu), a može se koristiti i za liječenje dijabetesa.

Pršljenasta kadulja je i sastojak mnogih lijekova koji se upotrebljavaju za ispiranje usta i grla kod upala, zbog sastojka tanina koji jača sluzokožu i eteričnog ulja koje djeluje antiseptično.

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!