Kurzivna glagoljica: jedan od oblika glagoljice
Poznato je da postoje dva tipa glagoljice – obla i uglata. Oblu glagoljicu poznavao je sav slavenski svijet, uglatu samo Hrvati jer nastaje u 13. stoljeću, a u već u 12. stoljeću glagoljica ustupa mjesto ćirlici. Ovo je zanimljivo ako se u obzir uzme da ni najstariji glagoljski tekstovi nisu stariji od 10. stoljeća. Iz prethodnog bi se moglo pogrešno zaključiti kako je obla glagoljica nastariji glagoljski tip i da su ta dva (obli i uglati) jedini glagoljski tipovi. Neki tekstovi pisani oblim tipom imaju i nešto uglastije elemente. Moglo bi se pomisliti kako je riječ o prirodnom prijelazu iz oble k uglatoj, ali problem je u tome što su tekstovi pisani takvom glagoljicom često jezično arhaičniji od tekstova pisanih uglatom glagoljicom. Ako na jezično arhaičnijem tekstu nalazimo uglastije elemente koji ne znače prijelaz k mlađem glagoljskom tipu, može se samo zaključiti da je riječ o dotad nepoznatom i to najstarijem - tzv. trokutastom tipu za što je zaslužna hrvatska znanstvenica Marica Čunčić.
Kurzivnom glagoljicom, tj. glagoljičkim brzopisom, pisane su stotine hrvatskih dokumenata:
pravni spisi, hrvatske listine (tj. znamenita zbirka Acta Croatica),
zapisi bratovština,
matice rođenih, umrlih, krštenih, krizmanih, vjenčanih,
godari (imena umrlih upisana po tjednima, koja svećenik čita na kraju tjedna),
književni tekstovi, crkvene drame i poezija, legende, pripovjesti,
poučni tekstovi, propovjedi, crkveni govori, molitvenici, školske skripte,
administrativne i gospodarske knjige, razne isprave, državne naredbe, svjedodžbe, tužbe, pogodbe, potvrde, darovnice, oporuke, bilješke, knjige rashoda i prihoda (datija i prijatija),
sudski zapisnici, propisi i odluke, prisege,
pisma,
medicinski zapisi, egzorcizmi, magijski zapisi, amuleti (predmeti za obranu od zlih sila, demona itd.),
mnogobrojni zanimljivi usputni zapisi na rubnicima glagoljičkih knjiga
grafiti
403 Forbidden