Postoje arheološki dokazi da je kesten (Castanea sativa) jedna od prvih namirnica koju je čovjek jeo. Med od kestena pronađen je u iskopinama ostataka starih grobnica. Kesten najviše raste u južnoj Europi i Sredozemlju, a povjesničari kažu da se počeo širiti u Europu preko Grčke.

Kod nas je poznata sorta marun, koji je oplemenjena sorta divljeg kestena nastala cijepljenjem plemkama maruna, a najviše ga ima u okolici Lovrana, Opatije i Mošćeničke Drage.

Drvo kestena je iz porodice bukve i hrasta, dugovječno je, a može narasti do 25 m visine. Bujne, velike krošnje godišnje može dati preko 200 kg plodova te doseći i starost preko 500 godina. 

Cvjetanje kestena počinje u lipnju, kada su mu već listovi potpuno razvijeni. Smeđi orašasti plodovi su na površini sjajni, polukuglasti ili zaobljeno pljosnati i dozrijevaju početkom oktobra, a smješteni su po jedan do tri u velikom ježolikom tobolcu. Drvo kestena najbolje raste na kiselom tlu bez vapna, a ne podnosi veću vlagu.

S obzirom na to da je cvjetanje kestena kasno cvjetanje, odlična je ispaša za pčele i tada je jedini izvor peluda i nektara.  Med od kestena je zato i vrlo ljekovit te pomaže kod gastritisa, štiti jetru, pridonosi boljoj cirkulaciji.

Cvjetanje kestena i trajanje samog cvata, ovisi o geografskom položaju i nadmorskoj visini na kojoj kesten raste. Kestenov med je svjetlo smeđe boje i oštrog mirisa. Okus kestenovog meda je gorak, opor što smanjuje okus slatkoće. 

Plodovi kestena koji se kuhaju ili još češće peku, vrlo su ukusni i omiljeno samostalno jelo ili se pripremaju kao kesten pire i kao dodatak raznim slasticama i jelima.

Za dobar prinos meda vrlo je važno pratiti kakve su vremenske prilke u vrijeme cvjetanja kestena. Za medenje je najbolje ako je dnevna temperatura 24-27 ºC, bez vjetra, visoke relativne vlažnosti i bez za to doba godine tipičnih ljetnih pljuskova.

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!