Hrast kitnjak je u Hrvatskoj autohtona vrsta drveća. Može narasti do čak 40 m u visinu. Ima ga posvuda a najčešće na brežuljkastim i brdskim položajima, Srednje i Južne Europe, te Zapadne Azije.
Deblo hrasta kitnjaka može biti promjera od 1 do 3 m. Kora mu je debela, iako mnogo tanja i pliće ispucala nego kod hrasta lužnjaka. Pupovi su smeđi i goli, čunjasto su ušiljeni.
Lišće je dužine oko 8-12 cm i obrnuto je jajoliko, podjednakih lapova ( ima 5-7 pari) a s donje strane dlakavi su uz srednju žilu. Peteljka je 1-3 cm duga. Plod je žir, kraći i deblji od žira, hrasta lužnjaka, jednolično svjetlo-žućkaste boje. Ima manje raskošnu krošnju nego hrast lužnjak. Ženski cvatovi kod hrasta kitnjaka nemaju stapku, već su sjedeći.
Cvate u travnju i svibnju, žirevi se drže 2-5 zajedno.
Hrast kitnjak je vrlo skromnih zahtijeva. Traži samo svježija zemljišta.
Ne pojavljuje se na tlu koje je vlažno, nitina na vapnenastoj podlozi, voli kiselo tlo. Njegove šume su u velikoj mjeri iskrčene za potrebe poljoprivrede. Otporan je na gradska onečišćenja. Njegovo drvo je vrlo visoke kvalitete. Uzgaja se u šumama do dobi od 120 godina. Tada nastupa optimalna zrelost dok fiziološka zrelost može biti i do 1000 godina. Razmnožava se putem sjemena koje jako brzo klija. Voli svjetlost.
Drvo hrasta kitnjaka je veoma tvrdo pa se tako koristi i u industriji u proizvodnji parketa. Građevinarstvo i stolarije su također veliki potrošači hrastovog drveta.
Ženski cvjetovi rastu pojedinačno ili u skupinama od 2 do 5 cvjetova i cvatu tijekom svibnja.
Plod hrasta kitnjaka je žir koji je obavijen kapicom i nema peteljku. Jajolik je dužine od 1,5 pa do 4 cm. obično je "sjedeći" zbog vrlo kratke peteljke. Jestivi su kuhani pečeni ili se mogu samljeti u brašno a posebno ih vole domaće životinje, svinje i konji.
Pčele vole skupljati pelud i nektar s hrasta a na 1 ha mogu skupiti čak 400 kg meda.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
