Gorski brijest (lat. Ulmus glabra), koji naraste do 40 m visine, rasprostranjen je u srednjoj i južnoj Europi, prema sjeveru dopire znatno dalje od nizinskog brijesta. Ima ga u Aziji, dok ga u Alpama možemo pronaći i na 1400 m nadmorske visine.
Gorski brijest često možemo pronaći u listopadnim i bukovim šumama a posebno uz rubove Rijeka. Jako voli plodno tlo ali također dobro podnosi i gradska onečišćenja.
Grančice su mu debele i dlakave. Pupovi ovog stabla su tamni, rđasto-dlakav. Lišće je obrnuto jajoliko, veoma hrapavo dužine 8-16 cm.
Gorski brijest ima bujne mladice s 3 vrha. Cvjetovi ovog stabla su grupirani u kitice, a peteljke su im duže nego kod nizinskog brijesta. Prašnici su mu ljubičasti a njuške su crvene. Plodnica, u čijoj sredini se nalazi sjemenka, kao i sjemenka gorskog brijesta su goli Plod mu je dug oko 2,5 cm.
Ovo stablo je brzoga rasta a može doseći starost i do 400 godina. Posljednjih godina u našim krajevima, gorski brijest je napadnut bolešću nizozemskih brijestova.
Radi se o gljivici (Ophiostoma ulmi) koja jednom kada napadne
stablo, ono se počinje naglo sušiti. To predstavlja veliku
opasnost za gorske brijestove u našim krajevima.
Pčele jako vole ovo listopadno stablo iz obitelji brijestova, jer
gorski brijest je izrazito medonosna biljka.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!