Geografska širina i dužina jedni su od načina određivanja koordinata i položaja na zemaljskoj kugli. Mjerimo ih uz pomoć paralela i meridijana - meridijane brojimo od nultog meridijana na Greenwichu, a paralele od ekvatora (također nulta).
(FOTO: Pixabay)
Paralelama ili usporednicama se određuje geografska širina. To su kružnice koje spajaju sve točke iste geografske širine na površini Zemlje. Najčešće se označavaju svaka deseta ili dvadeseta paralela.
Paralele opasuju Zemlju u smjeru istok-zapad te idu paralelno s ekvatorom. Ekvator je najveća paralela, a prema sjeveru i jugu od njega paralele su sve kraće.Sjeverni i južni pol su najmanje paralele koje se nalaze 90° južno te 90° sjeverno od ekvatora.
Paralele se dijele na sjeverne i južne, ovisno o tome nalaze li se sjeverno ili južno od ekvatora. Nulta paralela dijeli Zemlju na sjevernu i južnu polutku.
Geografska širina i dužina uključuju i meridijane. Meridijani su linije koje spajaju zemljine geografske polove te su okomiti s paralelama. Sva mjesta koja imaju istu vrijednost zemljopisne dužine nalaze se na istom meridijanu.
Za razliku od paralela (usporednica), dužina meridijana je, kao i ukupni opseg Zemlje, uvijek konstantna. Prema elipsoidu WGS84 utvrđena dužina meridijana je oko 20.003,9 km. Najčešća je podjela zemljovida i globusa po svakom desetom ili dvadesetom meridijanu, a 1884. godine je dogovoreno da početni meridijan prolazi kroz londonsku zvjezdarnicu Greenwich.
Geografska širina i dužina itekako pomažu u koordiniranju u prostoru. Na taj način stvaramo koordinate prema području na kojem se sjeku meridijani i paralele.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
