Možete li zamisliti svijet bez šuma, livada, cvijeća i životinja. Trenutak kada je sve oko nas bilo bi pusto, kameno. Tako je i Zemlja izgledala do prije 450 milijuna godina, a onda je počela evolucija biljaka.

Evo što su sve biljke, kroz evoluciju, morale napraviti kako bi izašle na kopno.

Prve biljne stanice nastale su u prekambriju kada je jedan prokariot „progutao“ modrozelenu bakteriju.  Ta „progutana“ bakterija imala je sposobnost obavljanja fotosinteze, što je omogućilo da, kroz dugi niz godina od nje nastane kloroplast kakvog mi poznajemo danas (endosimbiontska teorija). Evolucija biljaka je dakle, bila vidljiva kroz izmjenu i prilagođavanju domaćinu.

Taj događaj imao je i dvije nevjerojatne posljedice koje su dovele do toga da su nastale su alge.  Bili su to prvi eukariotski organizmi koji su mogli obavljati proces fotosinteze, a kao drugo, započela je odvojena evolucija biljaka i životinja. R

Raznolikost današnjih algi  i njihovih plastida, ukazuje na to da taj događaj nije bio jedinstven, već se ponavljao više puta u povijesti života, pri čemu je svaki put nastala neka nova skupina algi (zelene alge, smeđe alge, alge kremenjašice, itd.). 

Evolucija biljaka je potkrijepljena pronalaskom - Grypania spiralis, to je fosilni nalaz star 2,2 milijardi godina i pretpostavlja se da je ostatak najstarijeg eukariotskog organizma (alge) pronađenog do sada.

Svladavanje prepreka išlo je postepeno i na različite načine, pa je tako, polako, evolucija biljaka dovela do nastanka današnjih skupina biljka: mahovina, papratnjača (npr. oslad, bujad, preslica) te sjemenjača (npr. smreka, hrast ili maslačak).

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!