U posljednje vrijeme rastu trendovi u proizvodnji hrane i karakterizirani su brzom promjenom prehrambenih navika i vrstama namirnica. Sa sigurnošću možemo reći da su gljive nesumnjivo jedna od najvrjednijih hortikulturnih namirnica. 

Uzgoj gljiva je vrlo obećavajući i profitabilan, ali da bi se gljive mogle kontrolirano uzgajati potrebno je detaljno poznavati njihove životne funkcije, odnosno uvjete koji su potrebni za rast svake određene vrste  Zanimalo nas je uzgajanje vrganja pa smo potražili informacije o tome.

Danas je moguće kontrolirano uzgajati više od 30 vrsta gljiva zanimljivih zbog svoje specifične arome, hranjivosti odnosno okusa ili zbog ljekovitih svojstava koja su kod pojedinih vrsti gljiva naročito naglašena. Ali, rijetke su informacije vezane za uzgajanje vrganja.  Možda zato što je vrganj izrazito samonikla gljiva koja teško raste u kontroliranim uvjetima pa se mnogi ne odlučuju na uzgajanje vrganja, nego radije idu u uzgoj drugih vrsta gljiva koje su provjereno profitabilne.

Vrganje, umjesto uzgoja, beru pojedini poznavaoci gljiva koji se bave njihovom prodajom i tako zarađuju novac, ali ne upuštaju se u uzgajanje vrganja.

Kada su vremenske prilike pogodne za rast vrganja, spretni berači mogu za jedan dan skupiti i do 15 kilograma vrganja. Dio se proda u svežem stanju, a dio se suši. 

Otkupljivači beračima za kilogram vrganja (po ne službenim informacijama), plaćaju 2 do 3 eura za kilogram prvoklasnog vrganja, a taj isti taj vrganj se može pronaći i u supermarketima gdje pakiranje od 250 grama košta 5 do 7 eura.

Potencijalni uzgajatelji zanimaju se za uzgajanje vrganja, tim više zbog saznanja da su ove gljive izvor vrlo vrijednih bjelančevina, koje sadrže gotovo sve esencijalne i neesencijalne aminokiseline. No, uzgajanje vrganja je takoreći nemoguća misija.

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!