Biljka slak (lat.Calystegia sepium L.),  (eng. Hedge bindweed), biljka je iz porodice Convolvulaceae (slakovi), rasprostranjena je na području cijele Europe i Azije. U rječniku ljekovitog bilja naziv mu je Scammoniae radix, a narodni naziv je ladolež ili slak.​ Biljka slak ima tanku trajnu stabljiku, a penje se poput loze u duljinu i do 5 metara. Listovi su srcoliko klinasti savijenih šiljaka. Ima bijele, zvonolike cvjetove, grupirane po 7 do 8,  a izlaze na dugačkim peteljkama iz pazušaca listova. Biljka slak uzgaja se i kao ukrasna biljka, te su uzgojem postignute i različite vrlo lijepe boje.

Postoji oko 12 vrsta koje dolaze iz umjerenih i suptropskih područja. Kod nas se biljka slak može pronaći pretežito u nizinskim područjima, a u primorju, kao rijetka i ugrožena vrsta, može se naći na obalnim pijescima gdje raste pješčarski slak (C. soldanella).  Ova biljka sadrži smolu, scammonium, gurnu, šećer, tanin i još neke tvari, te glikozid jalapin.  Cvate od srpnja do kraja rujna. U vrijeme cvatnje beremo cijelu biljka s korijenom i sušimo je u hladu. 

Dobar je kao medonosna biljka a krave ga vole na ispašama, ujedno im doprinosi povećanju masti u mlijeku.

Biljka slak ima cvijet koji još Arapi  od davnina koristili u ljekovite svrhe. No u današnje vrijeme slak može biti vaša nova, romantična puzavica za sljedeću sezonu. 

Ljekovita svojstva biljke se koriste kao purgativ, jaki dijuretik ili sredstvo za jačanje sekrecije crijeva, te za obnavljanje oštećenih stanica jetre i protiv zastoja krvi u trbuhu i početka vodene bolesti. Smatra se najboljim domaćim sredstvom za čišćenje crijeva, a koristi se i protiv reumatizma, krvave mokraće, nečiste kože, kroničnog kašlja i prehlade.

Biljka slak može se koristiti tako da iscijeđeni sok svježih listova ove biljke premažemo preko žuljeva na nogama i oni će ubrzo proći.  Za čišćenje krvi mladi listovi začine se kao salata ili se jedu pomiješani s drugim salatama. 

Upozorenje za kraj: pojavi li se krv u stolici odmah treba prestati s upotrebom ove biljke.

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!