Danas se obilježava Svjetski dan šuma, proglašen 2012. godine odlukom Opće skupštine Ujedinjenih naroda. Od tada se svake godine 21. ožujka nastoji podići svijest o važnosti svih vrsta šuma i njihovoj ključnoj ulozi u očuvanju života na Zemlji. Šume prekrivaju trećinu kopnene površine planeta i dom su za više od 80 posto kopnenih vrsta, a oko 1,6 milijardi ljudi ovisi o njima.
Iako su prepoznate kao jedan od najraznovrsnijih bioloških ekosustava, godišnje se i dalje uništi čak 13 milijuna hektara šume. Upravo zbog toga zemlje diljem svijeta pozvane su na organiziranje lokalnih, nacionalnih i međunarodnih aktivnosti posvećenih očuvanju šuma, među kojima su najčešće kampanje sadnje drveća.
Zašto su važne šume?
Šume su prepoznate kao ključni čimbenik za očuvanje života na Zemlji, a njihova važnost ogleda se u brojnim ekološkim, gospodarskim i društvenim aspektima. Kao prirodni filteri zraka, šume su zaslužne za proizvodnju kisika i pročišćavanje zraka. Njihovom prisutnošću smanjuje se razina zagađenja, a kvaliteta zraka poboljšava.
Šumskim ekosustavima osigurava se zaštita tla i voda. Erozija tla sprječava se korijenjem drveća, vodotoci se reguliraju prirodnim načinom, a voda se dodatno pročišćava prolaskom kroz šumska područja. Posebno važna uloga šuma prepoznata je i u ublažavanju klimatskih promjena. Kroz proces fotosinteze, šume apsorbiraju velike količine ugljikova dioksida, čime se smanjuje količina stakleničkih plinova u atmosferi.
S gospodarskog aspekta, šumama je pridana velika vrijednost. One osiguravaju drvo kao sirovinu za drvnu industriju, proizvodnju namještaja, papira i brojnih drugih proizvoda. Također, šumski prostori iskorištavaju se za razvoj turizma, rekreacije i raznih oblika održivog poslovanja. I konačno, pozitivan utjecaj šuma potvrđen je i na mentalno zdravlje ljudi. Boravkom u prirodnom okruženju dokazano se smanjuje stres, poboljšava raspoloženje te povećava koncentracija i opće psihičko blagostanje.
Koliko šuma ima u Hrvatskoj?
Prema Šumskogospodarskoj osnovi područja Republike Hrvatske za razdoblje 2016. – 2025., utvrđeno je da šume i šumska zemljišta pokrivaju impresivnih 2.759.039 hektara, što čini gotovo polovicu kopnene površine države – točnije 48,7%. Time je Hrvatska svrstana među najšumovitije zemlje Europe.
Količina drvne mase koja se godišnje sječe pažljivo je ograničena te se uzima znatno manje drva nego što ga prirodnim procesom priraste. Zahvaljujući stoljećima primjene ovakvog pristupa, očuvano je čak 95% prirodnih šuma, što Hrvatsku izdvaja kao rijedak primjer ne samo u europskim, već i svjetskim razmjerima.
Hrvatske šume dom su za oko 4500 biljnih vrsta i podvrsta, uključujući i brojne zaštićene vrste poput pasjeg zuba, obične kockavice, velebitske degenije i gospine papučice. One su također utočište za divlje životinje, uključujući tri velike europske zvijeri: vuka, medvjeda i risa.
Hrvatska se odlikuje raznolikošću šumskih zajednica. Na relativno malom prostoru susreću se kontinentalne, mediteranske, alpske i panonske biogeografske regije, što rezultira bogatstvom vrsta. Najzastupljenije su:
- Obična bukva (37%) Dominira u mnogim šumskim područjima.
- Hrast lužnjak (12%) Posebno su značajne šume hrasta lužnjaka u spačvanskom bazenu.
- Hrast kitnjak (10%)
- Obični grab (9%)
- Jela (8%): Jelovo-bukove šume Gorskog kotara i Like rijetkost su u Europi.
- Poljski jasen (3%)
- Smreka (2%)
- Ostale vrste (19%): Uključuju desetke drugih drvenastih vrsta
POGLEDAJTE VIDEO: Stiglo nam je proljeće: Dani postaju duži, priroda se budi, a temperature rastu
