Ornitološko društvo “Brkata sjenica” iz Metkovića izvijestilo je o pravom pomoru na ušću Neretve. Sve je puno praznih ljuštura zaštićenih školjki, periski.
"Evo prvi dan 2020. godine rano jutro kao i obično nalazimo se na ušću uživamo u prekrasnom jutru sa malo burina ali ne previše hladno. Mnogo ptica raznih vrsta mir i tišina pravi odmor za dušu. U obilasku nažalost i jedan ne baš lijep detalj uočili smo na sprudovima mnogo ljuštura periske strogo zaštićene vrste školjki koje je izbacilo vjerojatno zadnje jako jugo. U četvrtak 2. siječnja ponovno odlazimo na ušće skupa s djelatnicom Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije i obilazimo ušće u čizmama, brojimo ljušture periski. Nakon obilaska kompletnog dijela Kominskog ušća koliko smo mogli duboko u čizmama i sprudove prebrojili smo oko 1000 kompleta ljuštura što predstavlja strašno velik broj (ako uzmemo u obzir dio ljuštura koje su od prije opet je to velik broj) među njima ima velik broj mladih koje su dugačke od 13 do 25 cm ima i odraslih od pola metra do 70 cm", navode u ornitološkom društvu.
U obilasku su uočili svega jednu živu perisku i još tri koje su uspravne ali nisu bili sigurni jesu li žive, jer nisu mogli do njih.
Počelo u Španjolskoj, a sada je došlo i do nas
Prvi slučajevi pomora registrirani su u Španjolskoj i sjevernoj Africi, gdje je pomor školjki bio iznimno visok, i do 100 posto na pojedinim mjestima. Potom je nestanak periski zabilježen u Tunisu, Francuskoj, Italiji, Turskoj, Cipru, Grčkoj i u Albaniji, preciznije gotovo u čitavom Mediteranu uz izuzetak Jadrana. No u svibnju ove godine zadarska udruga “20.000 milja” evidentirala je pomor periski i oko dubrovačkih Elafita. U lipnju 2019. godine znanstvenici Instituta za biologiju mora iz Kotora koji djeluje pri Sveučilištu Crne Gore, u sklopu redovitog monitoringa morske flore i faune zabilježili su pomor periski i u Tivatskom zaljevu, gdje je na pojedinim mjestima nestalo i do 60 posto ovih školjki.
Sada je, nažalost, došlo i na ušće Neretve.
Za pomor su krivi parazit i bakterija
Ovako visoka stopa pomora periski posljedica je oboljenja što ga izaziva parazit iz grupe Protozoa latinskog naziva Haplosporidium pinnae sp., čije se spore iznimno brzo šire podmorjem i tako dospijevaju do velikih udaljenosti. Parazit je aktivan na morskoj temperaturi višoj od 14 Celzijevih stupjeva, što znači da mu je aktivnost pojačana tijekom ljetnih mjeseci. U međuvremenu su znanstvenici ustanovili da postoje dva uzročnika oboljenja. Drugi je bakterija iz roda Mycobacterium, koja je u uzorcima tkiva periski otkrivena prije njihova masovnog pomora i nije bila patogena. No kod oboljelih jedinki ubrzano se razmnožava, osobito kod onih koje bi mogle opstati i nakon napada H. pinnae sp. Zbog toga im je nakon parazitoze oslabljen imunosni sustav. Po preliminarnim istraživanjima parazit iz grupe protozoa obično rezultira pomorom 80 do 90 posto populacije periski, a ostale jedinke uništi bakterija.
