Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković koji proučavaju Rogozničko jezero ovih su dana primijetili promjenu u njegovoj boji i mirisu. Riječ je o pojavi anoksije u cijelome vodenom stupcu jezera i širenju toksičnoga sumporovodika.
Ovom prirodnom procesu pogoduju ekstremni vremenski uvjeti, poput naglog pada temperature atmosfere, priopćili su iz Instituta. Rogozničko jezero, u narodu poznato i kao Zmajevo oko, prirodni je fenomen i jedinstven morski sustav na Jadranu i Mediteranu.
11.10.2011., Rogoznica - Jezero Zmajevo oko iz nepoznatoga razloga promijenilo je boju. Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Od 27. rujna potpuno bez kisika
Nedavno je zbog svojih fizičko-kemijskih i bioloških karakteristika ovo jezero uvršteno na kartu od stotinjak stalno stratificiranih, anoksičnih (bez kisika) i euksiničnih (slobodni toksični sulfid u vodenom stupcu) jezera na svijetu.
"Ovih dana jezero se ponovno naglo izmiješalo, zamutilo, širio se miris trulih jaja, te je promijenilo uobičajenu transparentno zelenkastoplavu boju površine u neprozirnu zelenkastosivu. U jezeru je tijekom miješanja vodenih slojeva došlo do hlapljenja i oksidacije sulfida te stvaranja polisulfida i elementarnog sumpora koji se uslijed visoke koncentracije i slabe topljivosti pojavljuje u koloidnoj formi, odnosno taloži u vodenom stupcu što je promijenilo transparentnost i boju jezera", objasnili su znanstvenici s Ruđera.
"Jezero je od nedjelje 27. rujna potpuno bez kisika. Takvo stanje izazvalo je pomor biljnog i životinjskog svijeta'', objašnjava dr. sc. Irena Ciglenečki-Jušić, voditeljica Laboratorija za fiziku mora i kemiju vodenih sustava IRB-a te projekta Hrvatske zaklade za znanost (HrZZ) "Rogozničko morsko jezero kao model odziva ekosustava na promjene u okolišu (MARRES)", u sklopu kojega se trenutno provode istraživanja jezera.
Ovako je Zmajevo oko izgledalo 2011., kada je, također iz nepoznatog razloga promijenilo boju. Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Oporavak jezera je dugotrajan
''Pojava anoksije u cijelom vodenom stupcu jezera je prirodni proces koji se javlja u nepravilnim vremenskim intervalima ovisno o vremenskim prilikama. Pogoduju mu ekstremni vremenski uvjeti, poput naglog pada temperature atmosfere, koja naglo ohladi slani površinski sloj vode. Taj sloj vode tone i miješa se s vodom bogatom sulfidom. Unazad zadnjih desetak godina ovakve nagle promjene su sve učestalije'', kažu znanstvenici.
"Oporavak jezera je dugotrajan, pogotovo što se tiče biologije, dok se kemijski procesi više-manje vrate na staro u roku od nekih mjesec dana. Prema dosadašnjim saznanjima za biološki oporavak potrebno je nekoliko godina, no tada dolazi do ponovnoga miješanja i životni ciklus kreće ispočetka. Međutim, uvijek od nove početne točke, što je posebno interesantno za daljnja specifična istraživanja", objašnjava dr. Ciglenečki-Jušić.
Ovakvo stanje pojave anoksije u cijelom vodenom stupcu zabilježeno je do sada samo tri puta, u rujnu 1997., listopadu 2011., te 2016. godine. Jezero je predmet prirodnoznanstvenih istraživanja znanstvenika IRB-a u suradnji s kolegama s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Centra za more i priobalje u Dubrovniku te splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo kao i timom međunarodnih kolega još od 1990. godine.
