Nekih se stvari sjećamo iz djetinjstva, a nekih baš i ne. Uvijek nas je zanimalo koja je stvarna dob kad djeca počinju shvaćati što se događa oko njih i kad će te događaje pamtiti cijeli život. Doktorica Renee Spencer ima odgovor na ovo pitanje.
Uvijek se sjećaju glasa majke
Ono što ni jedno dijete nikad ne zaboravi je glas svoje majke. "Jedno od najranijih sjećanja je glas majke. Bebe upravo reagiraju na taj glas. Čim mama progovori, dijete je sretno. Ne znamo koliko su dugo isti taj glas slušali i osjetili dok su još bili u trbuhu, mjestu gdje im stižu prve informacije, ali očito ga pamte", rekla je doktorica Spencer.
Tih devet mjeseci je prva prilika za razgovor s djetetom, a očito i ostavlja utjecaj na njih da prepoznaju mamu čim se rode. Spencer govori i o dvije vrste sjećanja kod djece. Jedno je ono nesvjesno namijenjeno preživljavanju, dok je drugo nesvjesno.
Mala djeca i predškolska djeca
Doktorica preporuča ponavljanje rutine za svu djecu, a pogotovo za onu koja imaju između tri i sedam godina. Ovo ponavljanje će rezultirati da se informacije s vremenom zapamte i pohrane. Djeca koja imaju roditelje koji im pričaju će se lakše prisjetiti nekih stvari. Spencer također kaže kako je stvaranje uspomena bitno, pogotovo za djecu mlađu od pet godina: "Njihov mozak je tada kao spužva i upijaju najviše. Što im više ponavljate stvari, to će bolje zapamtiti", objasnila je.
Pamćenje događaja i fotografija
Roditelji, fotkajte svoju djecu. Upravo će ih te fotografije jednog dana podsjetiti na vremena kad su bili mladi i na taj dan kad ste ih fotografirali. Djeca bolje pamte stvari po fotografijama koje im pokazujete.
Najbolje pamte traume
Mala djeca spomenute dobne skupine bolje pamte loše stvari. "Bolje pamtimo nešto loše jer nas je to povrijedilo. Želimo se sjetiti što smo točno napravili, a da nas je povrijedilo tog trenutka. Želimo spriječiti da se određene stvari događaju ponovno pa se pokušavamo sjetiti koje su nas točno stvari povrijedile", dodala je Spencer.
Najbolje je školsko doba
"Kad djeca krenu u školu (imaju između sedam i deset godina) njihov se hipokampus (dio mozga zadužen za dugoročno pamćenje) razvija i oni počnu bolje pohranjivati informacije. Ovo je dakle doba kad djeca počinju bolje pamtiti i kad se kratkoročno pamćenje pretvara u dugoročno.
Izvor: Pop Sugar
