Kada je u pitanju tjeskoba kod djece, mlađi školarci vjerojatno neće moći objasniti svoje osjećaje, za razliku od onih starijih koji znaju točno što im smeta i zašto (iako nema garancije da će tu informaciju i podijeliti s roditeljima).
U većini slučajeva, strah, tjeskoba i stres kod djece mijenjaju se ili nestaju tijekom godina. Na primjer, vrtićka djeca koja su osjećala tjeskobu zbog odvajanja mogu u školi postati jako prilagodljiva. Učenici drugog razreda koji se boje mraka ili čudovišta odrastu u djecu koja vole priče o duhovima.
Jednom kada roditelj odredi je li ono što djeca osjećaju samo privremeno stanje ili je riječ o puno većem i dubljem problemu, mogu pronaći načine da pomognu djeci nositi se sa stresom i tjeskobom.
Znakovi tjeskobe kod djece
Promjene u ponašanju uobičajeni su znakovi koji ukazuju da je dijete pod stresom i tjeskobom. Neki od uobičajeni znakova su:
• Žaljenje na bolove u trbuhu ili glavobolje • Problemi sa spavanjem ili koncentracijom • Promjene ponašanja poput česte neraspoloženosti, impulzivnosti ili potrebe da stalno bude uz vas • Stvaranje navika poput grižnje noktiju • Želja za izbjegavanjem škole ili strah da u školi ne upadne u probleme
Uobičajeni uzroci dječjeg stresa
Izvori nekada mogu biti vanjski, poput problema u školi, promjene u obitelji ili svađe s prijateljima. Osjećaj tjeskobe može biti uzrokovan i dječjim osjećajima ili pritiscima, poput želje za boljim uspjehom u školi ili uklapanjem u društvo. Neki od uobičajenih uzroka stresa kod djece uključuju:
• Velike promjene u obitelji. Velike životne promjene poput razvoda, smrti, preseljenja, pa čak i rođenja brata ili sestre. Te stvari kod vašeg školarca mogu uzdrmati osjećaj sigurnosti, te ih zbuniti. Na primjer, novi brat bili sestra mogu u vašem djetetu izazvati osjećaje izdaje i ljubomore. Smrt člana obitelji, bake, djeda ili nekoga bliskog obitelji, može stvoriti zbunjenost i tugu, kao i tjeskobu i stres. • Previše obaveza. Ako dijete stalno trči s jedne aktivnosti na drugu, moglo bi osjećati stres, posebno ako je tip djeteta koje s vremena na vrijeme treba malo mira i vremena za sebe. • Pritisak koji si sami nameću. Puno djece može biti tjeskobno jer žele dobre rezultate u školi. Žele se uklopiti i biti prihvaćeni. Pritisak koji si sami nameću posebno je uobičajen kod djece koja se boje grešaka ili da nešto neće dovoljno dobro napraviti. • Stres uzrokovan nečim u školi. Maltretiranje od strane kolega ili zadirkivanja mogu postati problem kada djeca krenu u školu. Čak i ako dijete nije u klasičnom smislu maltretirano, pritisak da se uklope i postanu omiljeni može biti stresan. Za mlađe školarce tjeskoba zbog odvajanja može biti problem. • Loše vijesti. Novinski naslovi i televizijske vijesti o prirodnim katastrofama, terorizmu i nasilju, mogu ih uznemiriti i uzrokovati stres. Kada dijete čuje ili vidi loše vijesti, moglo bi biti zabrinuto da će se nešto loše dogoditi njima ili nekome koga vole. • Strašan film ili knjiga. Izmišljene priče mogu također biti okidači stresa i tjeskobe. Na djecu obično utječu zastrašujuće i nasilne scene iz filmova ili odlomci u knjigama. Dok neki mogu biti osjetljiviji na medijske sadržaje od drugih – ono što plaši ili uznemiruje jedno dijete možda ne utječe na drugo – dobro je znati što utječe na vaše dijete, limitirati nasilni sadržaj iz medija i držati se knjiga, filmova, videoigrica i ostalih sadržaja koji odgovaraju dobi djeteta.
Vezani članci:
arti-201107260366006 arti-201106010732006
