Generacije djece mazali smo ovim pripravcima no budući da sadrže i bornu kiselinu - u funkciji antiseptika i bakteriostatika, postoji mogućnost štetnog djelovanja na bebinu kožu, piše mondo.rs.

Nova istraživanja, nakon niz nuspojava koje su se uzvještavale tijekom godina, bacaju novo svjetlo na ovu široko primjenjenu supstancu. Borna kiselina se vrlo slabo upija kroz neoštećenu zrelu kožu pa je opasnost od nuspojava iznimno mala. No poblem nastaje kada se ovi preparati, posebno mast, nanose na kožu novorođenčeta - koja, naročito u toku prvog meseca, nema u potpunosti razvijenu obrambenu funkciju, kao ni aktivnost lojnih žlezda i melanocita (pigmentnih ćelija), i tek se prilagođava banjskoj sredini. Takva osetljiva, nježna, tanka koža je sklonija iritacijama i upalnim procesima. Resorpcija kroz nju je neuporedivo veća.

U svijeetu su zabilježeni slučajevi akutnog trovanja kroz veću površinu oštećene kože - sa simptomima povraćanja, buncanjem, grčenjem mišića, bolovima u želucu, povišenom temperaturom, oštećenjem bubrega, a rjeđe i jetre. Na koži potom nastaje osip, koji prelazi na sluzokože, a sve može završiti šokom - koji, po pravilu, ima smrtan ishod. Uzrok je sporo izlučivanje borne kiseline i česta primjene preparata koji je sadrže.

Iz predostrožnosti, zbog mogućih komplikacija, zabranjena je upotreba borne kiseline u mastima i kremama za decu mlađu od tri godine. Ista zabrana vrijedi i za kupke, šampone, paste za zube, pudere.

Borna kiselina se uspješno primjenjuje i u liječenju infekcija genitalija, uzrokovanih nekim vrstama gljivica iz roda Candida, pa se može naći u vaginaletama. Međutim, eksperimenti na životinjama su pokazali da borna kiselina ima vrlo štetan utjecaj na razvoj ploda, pa se u prilikom planiranja i trajanja trudnoće ne preporučuje korištenje vaginaleta koje je sadrže.