Znanstvenici su godinama pratili gotovo 1.500 adolescenata u Marylandu i u studiji pokazali da je veća vjerojatnost da će od školovanja odustati djeca na koje su roditelji redovito vikali ili im prijetili agresivnim kaznama nego njihovih vršnjaci koji nemaju takvo iskustvo, neovisno o ocjenama koje su dobivali.
Također, ta će se djeca vjerojatnije upustiti u rizična ponašanja do sredine srednje škole, poput ranih seksualnih odnosa, tučnjave ili krađe.
Zanemaruju širu sliku
Rezultati istraživanja sugeriraju da za odustajanje od školovanja nije toliko kriva škola sama po sebi, već činjenica da će djeca agresivnijih roditelja vjerojatnije staviti svoje "društvo" na prvo mjesto i upustiti se u aktivnosti u kojima će se kratkoročno osjećati dobro, zanemarujući pritom širu sliku.
"Vjerujemo da je naša studija prva koja koristi dječje životne priče za okvirno istraživanje o tome koliko roditeljstvo utječe na ishod obrazovanja putem odnosa s vršnjacima, seksualnog ponašanja i delikvencije", rekla je autorica studije Rochelle F. Hentges sa Sveučilišta u Pittsburghu.
Rezultati istraživanja ne znače da se sa sigurnošću može reći da agresivno roditeljstvo dovodi do odustajanja djece od škole, jer, naposlijetku, korelacija nije isto što i uzrok, ali može doprinijeti stvaranju šire slike o tome kako prestrogi roditelji mogu djelovati na odluke svoje djece.
Znanstvenici su u Marylandu pratili 1482 adolescenata u razdoblju od njihove 12. do 21. godine. Oni su redovito morali ispunjavati upitnik o tome kolika je fizička i verbalna agresija roditelja prema njima, o svojoj interakciji s vršnjacima, jesu li se upuštali u tučnjave ili u seksualne odnose. Na kraju studije podastrli su svoje uspjehe u obrazovanju.
Skloniji delinkvenciji i ranom seksu
Analizirajući podatke znanstvenici su otkrili da su se djeca koja su u sedmom razredu bila izložena agresivnom roditeljstvu, koje se definira kao vikanje, udaranje te iznošenje verbalnih i fizičkih prijetnji, nekoliko godina kasnije više oslanjala na svoje vršnjake i smatrala da su im prijatelji važniji od drugih obaveza, uključujući školske.
Do trećeg razreda srednje škole, takva su muška djeca bila sklonija delinkvenciji, a ženska upuštanju u rane seksualne odnose.
Na kraju, sva ta ponašanja bila su povezana s niskim obrazovnim uspjesima i rastom vjerojatnosti da će prije odustati od školovanja, neovisno o tome koliko su pametna i koliko su im obrazovani roditelji.
"Mladi čije potrebe ne ispunjavaju osobe s kojima se primarno vežu, traže potvrdu svojih vrijednosti među vršnjacima. To može donijeti oslanjanje na vršnjake na nezdrav način, odnosno upadanje u loše društvo, nauštrb dugoročnih ciljeva poput obrazovanja", rekla je Hentges.
Studija je objavljena u časopisu Child Development.
