Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Razni utjecaji

KRIVI SU GENI: Tinejdžeri u prosjeku u spolne odnose stupaju s 12 i pol godina

Geni su djelomično odgovorni za dob u kojoj tinejdžeri stupaju u prve spolne odnose, pokazalo je istraživanje britanskih znanstvenika čiji su rezultati objavljeni u ponedjeljak u časopisu Nature Genetics.

Otprije je poznato da faktori poput stabilnih odnosa u obitelji, pritiska vršnjaka i tipa osobnosti utječu na to hoće li adolescenti stupiti u prve spolne odnose u ranijoj životnoj dobi ili ne.

No genetski faktori “odgovorni su za 25 posto razlika kada je posrijedi dob u kojoj mladi ljudi prvi put stupaju u spolne odnose”, kazao je suautor istraživanja Ken Ong sa Sveučilišta Cambridge.

NEOČEKIVANA PRIMJENA: Švedski tinejdžeri koriste gel za čišćenje ruku kako bi se napili

Zna se da geni igraju važnu ulogu u sazrijevanju, odnosno u pubertetu. Već u toj dobi mlade osobe pokazuju predispozije za potencijalno rizično ponašanje.

Prvi odnosi već s 12 i pol godina

Znanstvenici iznose podatak po kojemu se prosječna životna dob u kojoj mladi stupaju u prve spolne odnose smanjila s 18, koliko je iznosila 1880., na 12 i pol, koliko je evidentirano 1980. To objašnjavaju promjenama u načinu prehrane i vrsti hrane koja se konzumira, većom visinom i težinom današnje djece i mladih te njihovoj izloženosti endokriniološkim poremećajima.

Autori studije analizirali su gene više od 125.000 britanskih tinejdžera u sklopu istraživanja o zdravlju te pritom zamijetili povezanost između 38 genetskih varijacija i dobi u kojoj su stupili u prvi spolni odnos.  Usporedili su prikupljene podatke s onima koji se odnose na 241.000 ispitanika s Islanda i još 20.000 u Sjedinjenim Državama, dobivši ukupan broj od 380.00 sudionika istraživanja.

MLADI U NAJVEĆOJ OPASNOSTI: Tamni kolut oko vrata spasio je život ovoj tinejdžerki

Ustanovili su da je utjecaj genetskih faktora bio jednak pedesetih godina prošlog stoljeća i osamdesetih godina prošlog stoljeća, što ukazuje na to da su genetski faktori značajni u velikom broju kultura i obuhvaćaju širok raspon društvenih stajališta.

Slabijeg zdravlja i lošiji učenici

Brojne genetske varijacije znanstvenici su povezali s drugim reproduktivnim značajkama, poput godine rođenja prvoga djeteta i broja djece u obitelji.

Ranija su istraživanja pokazala da će osobe koje u spolne odnose stupe u mlađoj životnoj dobi vjerojatnije imati lošije rezultate u školi te da će im fizičko i psihičko zdravstveno stanje biti nešto slabije nego kod vršnjaka. Raniji pubertet povezuje se i s većom opasnošću od razvoja dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i nekih vrsta raka.

Britanski znanstvenici nadaju se da će rezultati njihova istraživanja pomoći tinejdžerima sklonima raznim vrstama rizičnog ponašanja.

Povratak na Net.hr