Djeca koja češće jedu brzu hranu imat će kao odrasli niži kvocijent inteligencije od djece koja redovito jedu svježe kuhanu hranu, pokazala je studija.
Prehrana u djetinjstvu ima dugoročan utjecaj na IQ, čak i nakon što se u obzir uzmu prethodna inteligencija, bogatstvo i društveni status.
Znanstvenici su istraživali ima li vrsta glavnog obroka koji jedu svaki dan utjecaj na njihove kognitivne sposobnosti i razvoj. U studiji je sudjelovalo četiri tisuće djece od tri do pet godina.
Niži socioekonomski status povezan je s češćim konzumiranjem brze hrane kod djece, što vodi do nižeg kvocijenta inteligencije u kasnijoj dobi.
Studija koju su proveli znanstvenici s Goldsmithsa, University of London, otkrili su da roditelji višeg socioekonomskog statusa češće djeci daju obroke od svježe pripremljenih namirnica, što pozitivno utječe na inteligenciju.
Niži socioekonomski status povezan je s brzom hranom, koja vodi do niže inteligencije. Takva su djeca lošije prolazila na testovima inteligencije i teže pratila školski program.
Pokazalo se da su svježina i kvaliteta hrane važnije od samog popunjavanja želuca, posebno kod djece koja su mala i u razvoju.
Slične je zaključke pokazala i australska studija objavljena u kolovozu – zdravija hrana može povećati inteligenciju, dok su oni koji češće piju sokove i jedu slatkiše manje bistri kad odrastu.
