Nije rijetkost da o hrvatskim gradovima i otocima pišu strani mediji, no sada je jednom našem biseru podulji članak posvetio ugledni BBC. Njujorška dopisnica Kristin Vuković pisala je za ovaj britanski portal o Lošinju, koji ju je, kako kaže, osvojio na prvi pogled.
"Od prvoga dana kada sam zakoračila na Lošinj, obuzeo me osjećaj blaženstva. Kada zatvorim oči, još uvijek mogu zamisliti miris otočnog svježeg morskog zraka prekrivenog aromom bora, šetajući obalnim šetnicama dok slušam kako se valovi razbijaju o stijene", započinje Vuković svoje prisjećanje na ovaj kvarnerski otok.
"Sjećam se da sam plivala u kristalno čistome Jadranskom moru i kupala se na plaži pod jakim mediteranskim suncem te slojem soli koji mi prekriva kožu. Otok, intenzivno aromatično bilje, zauvijek će se utisnuti u moje olfaktivno pamćenje; kadulja, besmrtnica, mirta, lovor i ružmarin pune mi pluća", nastavlja svoje gotovo lirske opise Lošinja.
'Kvarnerski efekt'
Lošinj, otok smješten u hrvatskom Kvarnerskom zaljevu na sjeveru Jadranskoga mora, ima dugu povijest wellnessa. Kvarnerski zaljev je zbog planinskoga lanca Učke jedno od najblažih jadranskih regija. Učka štiti obalu i otoke od hladnih sjevernih vjetrova, piše dalje BBC.
"Ova posebna mikroklima danas je poznata kao 'Kvarnerski efekt', koji nudi prirodno ozdravljenje: oko 2600 sati sunca godišnje, visoka kvaliteta zraka i tlaka, terapeutski aerosoli iz morskoga zraka i visoke koncentracije soli u Jadranskom moru čine ovaj hrvatski otok vrhunskim restorativnim okruženjem", hvali Vuković.
U nastavku spominje botaničara Ambroza Haračića, koji je još u 19. stoljeću utvrdio svojim istraživanjem položaja i uvjeta otoka da Lošinj ima najzdraviju klimu u Austrougarskom carstvu.
Umirujuća aromaterapija
BBC citira lošinjsku povjesničarku Irenu Dlaku, koja je svojedobno pisala kako je Lošinj savršeno mjesto za osobe s respiratornim problemima zbog jedinstvene kombinacije čistoga zraka te optimalne vlažnosti i temperature zasićene česticama morske soli i esencijalnih ulja.
"Netaknuta ljepota Lošinja seže daleko izvan njegovih obala. Stari borovi i autohtono mediteransko bilje stvaraju umirujuću aromaterapiju dok hodate, trčite, šećete ili vozite bicikl na više od 250 km staza koje presijecaju njegov izdržljiv, divlji teren", objašnjava novinarka.
"Prije više od jednoga stoljeća Haračić je utvrdio da na ovome idiličnom otoku i okolnim otočićima raste oko 1100 biljnih vrsta te 230 vrsta ljekovitog bilja, a prema Dlaki, mnoge od njih i danas se koriste u tradicionalnoj medicini", dodaje.
I sve je ovo tek komadić hvalospjeva koje je ova novinarka hrvatskih korijena ispisala u svojemu dugom putopisnom tekstu, koji će, sigurno smo, odjeknuti među stranim turistima koji razmišljaju o odmoru u Lijepoj Našoj.
