Reditovac se požalio na turiste, koji mu, kaže, uopće ne bi nedostajali. "Turisti osim novca donose i smeće, zakrčenost cesta i gradova, buku, stres, zagađenost i narušavanje stabilnosti životne sredine, preopterećenje infrastrukture itd. Plitvička jezera su skoro izgubila zaštitu Unesca zbog prevelikog broja turista koji narušavaju prirodu u parku. Meni osobno turizam ne bi ni najmanje nedostajao, pogotovo ne turisti koji nemaju respekta prema destinaciji u koju su došli, povraćaju, se*u i pi*aju posvuda te očekuju da ih svi dočekamo sa smiješkom. Zamislite koliko smeća za tih par mjeseci napravi 10 milijuna turista? Sve se to negdje baca.", smatra reditovac.
'Da je reda i nema samovolje pohlepnika, ne bi bilo nereda'
Ostali reditovci su mu brzo skrenuli pozornost na to da su svi problemi koje je naveo prilično sporedni, i mogli bi se lako riješiti da postoji volja lokalne uprave i pravedniji sustav oporezovanja.
"Kao papagaji neki stalno svaljuju sve na taj turizam kao na neku utvaru. Stvar je 100% na lokalnoj samoupravi i zakonu. Da je volje i reda, te da nema divlje samovolje lokalnih pohlepnika, ne bi ni bilo nereda, smeća i nepoštivanja lokalnog prostora... Dok god sami ne poštujemo svoje, ne možemo to očekivati ni od drugih.", osvrće se jedan dok drugi dodaje problem Plitvica nisu napravili turisti nego lokalna vlast.
'Plitvicama prijete lokalne septičke jame, ne turisti'
" Plitvice su 'skoro izgubile status' zbog domaćih septičkih koje su ilegalno izlijevali u jezera.", rekao je jedan dok je drugi reditovac i elaborirao. "Što se tiče Plitvičkih Jezera, tu je nažalost problem vlade i korupcije u javnoj ustanovi. Veliki Slap koji ima vlastiti izvor, narušen je sa strane lokalnih iznajmljivača koji su našli način crpljenja vode iz samoga potoka. Čak i nakon kiše, slap se nije pojačao. Povećanjem broja ljudi izgubljeno je mnoštvo potoka i izvora (zbog povećane potrebe za vodom), a zbog promjene klime (suša, manjak snijega- naročito u gorju)
Plitvice gube svoje progresivno stanje i samim time narušena je morfologija sedrenih barijera. U povijesti se čistio i izvor Plitvica (Crna i Bijela rijeka), od vrba, trske i sličnog, naročito Matica, koja je bila održavana sa strane lokalnih ljudi. Navodno neki kažu da je sve namjerno narušeno kako bi se takav lokalitet privatizirao. Mogu razumjeti da se nekakve promjene ne mogu postići preko noći ali ovim načinom narušen je i opstanak ionako siromašne Like i dio Korduna koji od toga živi, pa čemu onda i sjeći granu na kojoj sjediš.", napisao je korisnik koji je skrenuo pozornost na to da su i branitelji prosvjedovali protiv devastacije, ali uzalud.
Mnogi su se osvrnuli na rečenicu da mu "ne bi nedostajali turisti kada bi nestali" i skrenuli pozornost na to da turizam čini pozamašan dio hrvatskog BDP-a. " Negativni učinci turizma se mogu minimalizirati dobrom provedbom zakona, ali iskreno ne vidim kako bi nadoknadili 25% BDP-a koji dolazi iz turizma." , piše jedan, a na komentare da bi se to moglo nadoknaditi industrijom i poljoprivredom ističu kako nekontrolirana industrija nije ništa bolja od nekontroliranog turizma i da jednako uništava okoliš i kvalitetu života. Ili kako je to jedan korisnik formulirao: 'Dalmacija bez turizma je Kavkaz s otocima'
'Uspješno su nas deindustrijalizirali'
Mnogi su istaknuli puno ozbiljnije probleme koje stvara takva ovisnost o turizmu. "Dodaj i problem s rastom cijena u turističkim dijelovima države. Od hrane do stanova. Nažalost su nas uspješno deindustrijalizirali tako da nemamo bas mnogo izbora", smatra jedan.
"Bespovratno narušavanje prirode i starih mjesta odvratnom preizgradnjom. Samim time, tjeranje iz turističkih mjesta bilo koga tko ne živi od turizma, jer nije lako imati proizvodnju ili firmu negdje gdje se može izgraditi hotel ili kuća sa 6 apartmana. Sličan problem sa stambenim pitanjem, centri gradova umiru jer se sve iznajmljuje. Spekulativna ulaganja domaćih i stranih ljudi u nekretnine čine prosječnoj mladoj obitelji užasno opterećenje za rješavanje stambenog pitanja. Ogromna ovisnost velikog broja stanovnika o jednoj gospodarskoj grani. Užasne gužve i pretjerana opterećenost infrastrukture. Na kraju ce na moru ostati samo vlasnici apartmana i Filipinci. Tko će za tim ljudima čistiti ulice, i liječiti ih, to ćemo vidjeti.", analizira reditovac.
Stanovnike se tjera da se napravi mjesta za turiste
" Preko ljeta dobijemo ekstra milijun stranaca na obali, znači zbog tih 2-3 mjeseca moramo imati poprilično jaču infrastrukturu, struju, vodu, parking, ceste da to izdrži. Tu infrastrukturu najmanje plaćaju iznajmljivači apartmana, koji ne plate PDV nego nekakav smiješni paušal, i onda kukaju da im je i to puno. Te troškove plaćamo svi.
Cijene nekretnina i stanarine su otišle pod oblake, oglasi su puni iznajmljivača koji nude smještaj od 1.9 do 1.6 i naravno očekuju dobre svote za to. Hrpetina mladosti se iselila vani. Imamo gradove koji su prazni 9 mjeseci u godini, onda prekrcani 3 mjeseca, sve je preskupo. Vlasnici restorana i apartmana zarađuju, ostali su u debelom minusu. Koje je*ene zarade? Lokalni budžeti se rasprčkaju na turizam. E da, ne može se nikakva industrija otvoriti jer ne daj bože da turistu nešto zasmrdi.
'Nitko te nije tira da crnčiš za 3000 kuna'
Tri mjeseca u godini nema nikakvih građevinskih radova, baš ona 3 mjeseca kad nema ni kiše... ludilo. Svake godine se raskopaju sve ceste da se proširi kanalizacija, da se poveća protok turista pa radovi nisu gotovi do ljeta. Pa uživajte opet u ogromnim gužvama. E da, ne bi se ni smio žaliti ako mi pijan turist se'e po autu, jer "mi bi najradije da ostave lovu i odu"... ljudi ja ništa ne zarađujem od njih.
Naši nikad nisu imali posla na obali, jer poduzetnici su zapošljavali jeftine Slavonce... iste one koji su srušili cijenu rada pa se žale kako su ih zločesti Dalmatinci zlostavljali. Niko te nije tjerao da crnčiš za 3000 kn mamlaze. A sad se zapošljavaju jeftini Bosanci, Srbi... koji će isto tako sra?i kako su ih zločesti Dalmatinci, koji svi imaju obiteljske restorane, zlostavljali.", piše jedan Dalmatinac.
No kako mnogi reditovci zaključuju , sami smo si krivi: "Dok god sami ne poštujemo svoje, ne možemo to očekivati ni od drugih"
