Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

STOLJETNA TRADICIJA

SVAKA ČAST: 123 godine hidroenergije u Hrvatskoj

Čak više od 50 posto električne energije Hrvatska dobiva iz hidroelektrana te tako spadamo među vodeće zemlje u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora

HEP u pogonu ima 26 hidroelektrana, akumulacijskog i protočnog tipa i sve imaju certifikat za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, kao i najviše sustave upravljanja kvalitetom i okolišem.

Hidroelektrana u nacionalnom parku

Naša najstarija i najpoznatija hidroelektrana puštena je u rad prije 123 godine – točnije 28. kolovoza 1895. godine, na slapovima Krke. Istodobno je izgrađen i prijenosni dalekovod do grada Šibenika te sustav distribucije u gradu. Tako je u Hrvatskoj nastao drugi komercijalni elektroprivredni sustav u Europi (nakon Italije) i među prvima u svijetu.

 Presudno za razvoj izmjeničnog sustava u Hrvatskoj bila je izgradnja druge hidroelektrane Jaruga na Krki, u neposrednoj blizini prve. Ona je puštena u rad 1903. godine i još je uvijek u pogonu. Druga elektrana je bila mnogo jača od prethodne i napajala je obližnju tvornicu, a kasnije i grad. Iskustva s prvim elektranama potakla su strane investitore da grade u Hrvatskoj, a posebno na rijeci Krki. Tako su sagrađene HE Manojlovac (1906., danas HE Miljacka) i HE Kraljevac (1907.), kao i HE Ozalj (1908.) i neke druge manje elektrane. Prvi svjetski rat bio je poguban za prvu našu hidroelektranu Krka (kasnije zvana Jaruga I). Ona nije uništena u ratnim djelovanjima, jer ih na tom području nije ni bilo, već je demontirana. Iz generatora su izvađeni bakar i željezo, da se mogu izliti topovi i čahure za metke. Bilo je procijenjeno da je jedna hidroelektrana dovoljna, a nakon rata trebala je biti obnovljena i renovirana. No do toga nije došlo, tako da danas stoje ostaci građevine kao spomenik prvog hrvatskog elektroprivrednog pothvata.

Na Krki se nalazi hidroelektrana Miljacka, jedna od najstarijih aktivnih hidroelektrana u svijetu, koja je od 1906. do danas u neprestanom pogonu. U svojim počecima HE Miljacka je bila jedna od najvećih hidroelektrana u Europi (do 1910. i najsnažnija u Europi) te svojevrsno tehnološko čudo. Naime, HE Miljacka je tada bila jedina elektrana u Europi iz koje su generatori bili izravno, bez transformacije, spojeni na dalekovod pod naponom od čak 30.000 volti, što je zadivljujuće čak i po današnjim tehnološkim mjerilima. Naime, takav pristup nije dopuštao ni najmanju pogrešku, jer bi svaka nepreciznost u izradi na tako visokom naponu dovela do proboja izolacije generatora. Izolacija namota generatora tako se tvornički ispitivala na naponu od čak 55.000 volti te je bez problema izdržavala i dvominutni kratki spoj!

Zbog specifične lokacije, cijela hidroelektrana građena je ručno, a elektrostrojarski dijelovi su dopremani iz tvornice Ganz u Budimpešti vlakom do Trsta, potom parobrodom do Šibenika te konačno uskotračnom željeznicom i zaprežnim kolima do same lokacije gradilišta. Posebno je fascinantna činjenica kako je ručno prokopan čak i njen 1620 metara dug gravitacijski tunel kojim se voda iz jezera Brljana dovodi do elektrane. Samu montažu elektrostrojarskih dijelova elektrane izveli su stručnjaci tvornice Ganz.

Hydro Hall of Fame za hidroelektranu Miljacka

HE Miljacka je imala izravan utjecaj na industrijalizaciju grada Šibenika i tog dijela Hrvatske. Iskustva stečena na HE Miljacka bila su dragocjena za razvoj elektroindustrije u Europi te su po njenim principima izgrađene brojne druge hidroelektrane u Europi. Danas HE Miljacka, sa svoja četiri agregata ukupne snage 24 MW, prosječno godišnje proizvodi oko 115 GWh električne energije. Sredinom ove godine hidroelektrani Miljacka je u sklopu najveće svjetske konferencije o hidroenergiji Hydro Vision International u konkurenciji više od stotinu svjetskih energetskih objekata dodijeljeno prestižno priznanje Hydro Hall of Fame. Projekt Hydro Hall of Fame ima za cilj prepoznavanje izvanrednih dostignuća u hidroenergetskom sektoru te se od 1995. jednom godišnje dodjeljuje izabranoj hidroelektrani koja je u radu dulje od 100 godina, a zbog svojih karakteristika predstavlja važnu energetsku, industrijsku i kulturnu baštinu i unikatnu posebnost.

Kraljevac – prva hidroelektrana na Cetini

Hidroelektrana Kraljevac prva je na rijeci Cetini, a tijekom više od 100 godina rada, HE Kraljevac je proizvela više od 10 milijardi kilovatsati električne energije. Iako posljednjih tridesetak godina ima status pričuvne elektrane, ona i danas u hrvatski elektroenergetski sustav isporučuje dragocjene kilovatsate certificirane zelene električne energije, omogućujući istodobno opskrbu vodom Makarske rivijere. Detaljni projekt za izgradnju hidroelektrane Kraljevac izradio je 1906. godine u Ženevi švicarski inženjer Charles de Halle, a izgradnja prve faze je započela 1908., a završila 1912. godine. Prema veličini i proizvodnji, HE Kraljevac je tada bila jedna od najvećih hidroelektrana u Europi.

Munjara grada Karlovca

HE Ozalj 1 je pod imenom “Munjara grada Karlovca” puštena u rad 1908. godine za potrebe rasvjete grada Karlovca. I danas je najstarija hidroelektrana u kontinentalnom dijelu Hrvatske koja još uvijek proizvodi električnu energiju u izvornom objektu, koji ima status zaštićenog kulturnog dobra Republike Hrvatske. Početkom ove godine završena je prva etapa revitalizacije HE Ozalj 1, a u 2019. godini trebali bi biti završeni svi predviđeni radovi revitalizacije HE Ozalj u vrijednosti 60 milijuna kuna. Završetkom radova ukupna snaga hidroelektrane povećat će se s 3,3 MW na 4 MW, što će omogućiti povećanje godišnje proizvodnje za 1 milijun kWh.

Sadržaj donosimo u suradnji s HEP-om

Povratak na Net.hr