Nova studija tvrdi da je većina vanzemaljskih civilizacija u našoj galaksiji najvjerojatnije već izumrla. Stručnjaci su se u istraživanju koristili suvremenom astronomijom i statičkim modeliranjem kako bi mapirali pojavu i smrt inteligentnog života duž Mliječne staze, piše LiveScience.
Njihovi rezultati su preciznije ažurirali poznatu jednadžbu koju je Frank Drake, osnivač Potrage za izvanzemaljskom inteligencijom, napisao 1961. godine. Drakeova jednadžba, popularizirana zahvaljujući fizičaru Carlu Saganu i njegovoj miniseriji 'Cosmos', oslanjala se na brojne misteriozne varijable, poput rasprostranjenosti planeta u svemiru, što je tada bilo otvoreno pitanje.
Nova studija koju su predvodila tri fizičara s Kalifornijskom tehnološkog instituta puno je praktičnija. Naime, navode gdje i kada je naizglednija pojava života u Mliječnoj stazi te identificiraju najvažniji čimbenik koji utječe na rasprostranjenost takvih planeta - sklonost inteligentnih stvorenja k samouništenju.
"Od vremena Carla Sagana bilo je puno istraživanja. Pogotovo zahvaljujući svemirskim teleskopima Hubbleu i Kepleru imamo puno podataka o rasprostranjenosti i gustoći plinova i zvijezda u Mliječnoj stazi, kao i o brzinama stvaranja zvijezda te stvaranju egzoplaneta i stopi pojavnosti eksplozija supernova. Poznati su nam neki brojevi koji su bili misterij kada se emitirala epizoda 'Cosmosa'", objasnio je koator studije Jonathan H. Jiang.
Najveća vjerojatnost nastanka života
Autori su promatrali niz čimbenika za koje se pretpostavlja da utječu na razvoj inteligentnog života, poput rasprostranjenosti zvijezda sličnih Suncu koje kriju planete slične Zemlji, učestalosti smrtonosnih supernova, vjerojatnosti i vremena potrebnog za razvoj inteligentnog života u pravim uvjetima te mogućoj tendenciji naprednih civilizacija da se unište.
Modelirajući evoluciju Mliječne staze imajući na umu te čimbenike, znanstvenici su utvrdili da je vjerojatnost nastanka života na temelju poznatih čimbenika dosegla vrhunac na oko 13.000 svjetlosnih godina od galaktičkog središta i osam milijardi godina nakon što je galaksija nastala.
Za usporedbu, Zemlja je udaljena oko 25.000 svjetlosnih godina od galaktičkog središta, a ljudska civilizacija nastala je oko 13,5 milijardi godina nakon formiranja Mliječne staze. Ipak, jednostavni oblici života razvili su se ubrzo nakon što se planet formirao.
Samouništene civilizacije
Drugim riječima, vjerojatno smo granična civilizacija u smislu galaktičke geografije te kasnioci što se tiče drugih stanovnika Mliječne staze. No, pod pretpostavkom da život nastaje često i na kraju postane inteligentan, vjerojatno postoje i druge civilizacije, uglavnom oko tog pojasa od 13.000 svjetlosnih godina, ponajprije zbog većeg broja zvijezdi sličnih Suncu.
Većina takvih civilizacija koje još uvijek postoje u galaksiji danas su vjerojatno mlade, zahvaljujući pretpostavci da će se inteligentni život iskorijeniti u dužem vremenskom periodu. Čak i ako je galaksija svoj civilizacijski vrhunac dosegla prije više od pet milijardi godina, većina civilizacija koje su tada postojale vjerojatno su se samouništile, ističu znanstvenici.
Učestalost samouništenja civilizacija je najnesigurnija varijabla u studiji, no najvažnija je u određivanju koliko je raširena civilizacija. Čak i ako postoji iznimno mala šansa da neka civilizacija nestane, većina civilizacija s vrhunca postojanja Mliječne staze već je izumrla.
