Prije nekoliko tisuća godina rudar soli obavio je veliku nuždu u Austriji, točnije u predjelu Hallstatt-Dachstein/Salzkammergut. Vjerojatno bi bio iznenađen kada bi saznao da je njegov izmet postao znanstveni artefakt koji je znanstvenicima otkrio da su Europljani prije 2700 godina jeli plavi sir i pili pivo, piše IFLScience.
Autori studije su u časopisu "Current Biology" otkrili da je drevni izmet ostao očuvan u prapovijesnim rudnicima soli posljednjih nekoliko tisućljeća. Koristeći niz analitičkih tehnika, znanstvenici su uspjeli identificirati mikrobe, proteine i DNA prisutne u uzorcima izmeta. Pomoću toga izgradili su sliku prehrane rudara iz željeznog doba u ovom dijelu Europe, kao i sastav njihovih crijevnih bakterija.
Crijevni mikrobiom sličan mikrobiomu današnjih nezapadnjaka
Rezultati su otkrili prehranu bogatu ugljikohidratima i vlaknima, koja se uglavnom sastojala od neobrađenih mekinja i žitarica koje su se najvjerojatnije konzumirale "u nekoj vrsti kaše". Osnovne namirnice nadopunjivali su proteinima dobivenim iz mahunarki, kao i voćem, orašastim plodovima i proizvodima životinjskog podrijetla.
Autori studije primijetili su i da je crijevni mikrobiom drevnih rudara jako nalikovao mikrobiomu današnjih nezapadnjaka, čija se prehrana uglavnom sastoji od svježeg voća, povrća i druge minimalno prerađene hrane. Uspoređujući drevne uzorke izmeta s onima koje su proizveli živući ljudi, znanstvenici sugeriraju da se mikrobiom "modernog industrijskog čovjeka razlikuje od predaka, vjerojatno zbog modernog načina života, prehrane ili medicinskog napretka".
Najraniji dokazi o ciljanom sazrijevanju sira u Europi
Najupečatljiviji nalazi pojavili su se kada su znanstvenici proširili svoje istraživanje na gljive i otkrili visoke koncentracije vrsta poput Penicillium roqueforti i Saccharomyces cerevisiae, koje se koriste u proizvodnji plavog sira i piva.
"Analiza genoma pokazuje da su obje gljive bile uključene u fermentaciju hrane i pružaju prve molekularne dokaze o konzumaciji plavog sira i piva tijekom željeznog doba u Europi", rekao je autor studije Frank Maixner.
Prema znanstvenicima, rudari iz željeznog doba vjerojatno su koristili metodu fermentacije piva koja je davala proizvod nalik onome što danas poznajemo kao pale ale. Korištenje gljiva za sazrijevanje sira omogućilo je rudarima da produže rok trajanja mlijeka i uklone veći dio laktoze, što je olakšalo probavljanje onima s netolerancijom.
Iako se smatra da je proizvodnja fermentiranih alkoholnih pića bila rasprostranjena u prapovijesti, autori studije ističu da njihovi nalazi predstavljaju "najranije dokaze o ciljanom sazrijevanju sira u Europi, dodajući još jednu bitnu stavku postojećim dokazima o visoko sofisticiranim kulinarskim tradicijama u europskoj protopovijesti".
