Hrvatska astrofizičarka i profesorica na Fakultetu za fiziku pri Sveučilištu u Rijeci, Dijana Dominis Prester, koja popularizira astrofiziku i fiziku, istraživanjima se bavi dvadesetak godina, a opažala je na teleskopima u Chileu i na Tasmaniji. Dijana je i član međunarodne skupine koja unutar naše galaksije traži planete koji nalikuju Zemlji.
U drugom dijelu intervjua nam je otkrila kako ju je Stephen Hawking inspirirao, ali i njegova volja i postignuća unatoč teškom fizičkom invaliditetu. Također smo popričale o crnim rupama te nam je otkrila kako se promatraju crne rupe, bi li osoba mogla preživjeti pad u crnu rupu, o gravitaciji crnih rupa te jesu li crne rupe otvor u drugi svemir.
Predavanje Stephena Hawkinga
NET.HR: Stephen Hawking je uspio popularizirati fiziku na svjetskoj razini. Koliko je teško bilo dobiti mogućnost prisustvovati predavanju Stephena Hawkinga?
DOMINIS PRESTER: Dok sam bila na razmjeni učenika u Minneapolisu tijekom zadnjeg razreda srednje škole, dobila sam priliku paralelno pohađati i neke kolegije na Sveučilištu u Minnesoti, u sklopu programa za učenike koji su bili spremni za napredniji program od ponuđenog u školi. Profesor astrofizike nam je preporučio gostujuće predavanje Stephena Hawkinga na koje sam odlučila otići i ne propustiti tu jedinstvenu priliku, no cijela situacija je predstavljala poprilični izazov za mene. Naime, tada sam stanovala u predgrađu Minneapolisa, gdje sam pohađala srednju školu, nije mi bilo dopušteno voziti automobil, a autobusne veze sa sveučilištem su bile vrlo loše. Zadnja veza koju sam mogla uhvatiti je išla popodne, prije njegovog predavanja.
No, svejedno sam odlučila riskirati i nekako se snaći na licu mjesta jer to nisam htjela propustiti. Jedan kolega je bio dirnut mojom motivacijom i hrabrošću te mi je ponudio prevesti me doma, iako je stanovao u predgrađu, u potpuno suprotnom smjeru od grada te je za to morao izdvojiti puno vremena. S obzirom na to da sam stanovala kod tipične američke obitelji koja mi je branila druženje s ljudima koji nisu bili bijelci, zamolila sam ga da me ostavi dva bloka dalje od kuće, s obzirom na to da je bio crnac. Bilo mi je vrlo neugodno zbog toga, no, on je to u potpunosti razumio i uopće nije prigovorio, što me još više ražalostilo jer je očito na takve situacije navikao. I dan danas sam mu vrlo zahvalna što mi je tako nesebično pomogao, a ako se netko čudi zašto nisam ostala studirati u SAD-u, iako mi je ondje bila ponuđena lijepa stipendija za studij, možda će mu nakon ove priče biti jasnije.
Dijana Dominis Prester na vrhu La Palme, ugaslog vulkana Roque de los Muchachos
NET.HR: O čemu je Stephen Hawking govorio na predavanju? Je li na kraju predavanja i popričao s učenicima i studentima?
DOMINIS PRESTER: Predstavljao je sadržaj koji je opisao u knjizi "Kratka povijest vremena", objavljenoj u godini prije predavanja. Ne znam je li razgovarao sa studentima nakon predavanja jer sam se ja s obzirom na situaciju u kojoj sam se našla morala odmah po završetku snalaziti za prijevoz.
Držao je motivacijske govore, a osim mudrih savjeta, iza sebe je ostavio predviđanje četiri najtragičnija puta ljudskog razvoja, nakon čega su se mnogi zapitali.
NET.HR: Koliko je to predavanje imalo utjecaj na Vas?
DOMINIS PRESTER: Stephen Hawking je za mene bio vrlo inspirativan, a uz njegov znanstveni rad, fascinirala me njegova snaga volje i postignuća unatoč teškom fizičkom invaliditetu. Nije mu bilo nimalo lako držati predavanje, unatoč korištenju tehnologije razvijene specijalno za njega, no, osjetilo se da to radi s velikim entuzijazmom, a predavanje je unatoč zahtjevnosti tematike pripremio i održao tako da bude razumljivo studentima. To je kvaliteta koju mnogi predavači nemaju, unatoč iskustvu i fizičkom zdravlju koje im omogućava jednostavnije verbalno izražavanje i korištenje različitih prezentacijskih metoda.
Zamijetila sam i tijekom rada u nastavi da su studenti s invaliditetom u pravilu marljiviji i mnogo se više trude od ostalih te pokazuju veće poštovanje prema našem nastavnom radu.
Hawking, rođen u Oxfordu 1942. godine, završio je studij fizike na Sveučilištu Oxford, a doktorsku disertaciju iz kozmologije obranio na Sveučilištu Cambridge.
Istraživanje crnih rupa
NET.HR: Mogu li se crne rupe izravno promatrati, što je unutar njih? Kako se ponaša crna rupa?
DOMINIS PRESTER: Crne rupe su svemirska tijela čija je privlačna sila, odnosno gravitacija toliko jaka da čak niti svjetlost ne može iz njih pobjeći. Iz same crne rupe, odnosno iza tzv. horizonta događaja ne možemo primiti nikakvu informaciju pa njihovu unutrašnjost ne možemo promatrati teleskopima, niti drugim instrumentima, ali zato promatramo njihovu okolicu izvan horizonta događaja te mjerenjima duž cijelog elektromagnetskog spektra različitim zemaljskim i svemirskim teleskopima, karakteriziramo crne rupe i ulazimo u njihove tajne.
Smatra se da je unutar crnih rupa, tzv. singularitet, odnosno točka u kojoj je sadržana masa crne rupe i koja je izvor njene goleme gravitacije. U jakim magnetskim poljima u smjeru polova, kod supermasivnih crnih rupa koje ujedno predstavljaju aktivne galaktičke jezgre brojnih galaksija, nastaju čestice vrlo visoke energije, među kojima i gama-zračenje. Njega posredno opažamo Čerenkovljevim teleskopima, primjerice MAGIC i LST-CTA, u sklopu eksperimenata na kojima radim zajedno sa suradnicima iz Hrvatske i inozemstva. Zajedno s opažanjima u drugim područjima elektromagnetskog spektra izrađujemo modele i ulazimo sve dublje u tajne ovih fascinantnih svemirskih objekata.
Nedavno su pomoću radio teleskopa Event Horizon snimljeni torusi oko dvije supermasivne crne rupe - 2018. u središtu goleme eliptične galaksije M87 u zviježđu Djevice, a u travnju ove godine je objavljena i snimka Sgr A*, crne rupe u središtu naše galaksije. Prošlog mjeseca prihvaćen nam je za objavljivanje znanstveni rad u kojem smo izmjerili masu jedne crne rupe u našoj galaksiji koristeći naša stara opažanja optičkim teleskopima međunarodne mreže PLANET, koja su bila "nusprodukt" opažanja događaja mikrogravitacijske leće u cilju potrage za planetima izvan Sunčeva sustava.
Takva mjerenja nepobitno dokazuju da crne rupe ne postoje samo u teoriji, već i u stvarnosti.
Cherenkov Telescope
NET.HR: Kada bi se dogodila izvanredna situacija da se netko pošalje u svemir, bi li ta osoba preživjela kada bi upala u crnu rupu? Kakva bi bila gravitacija?
DOMINIS PRESTER: Gravitacija bi bila tako velika da bi plimne sile razorile tijelo već i prije upada u crnu rupu. Uz to, materija upada u crne rupe kroz akrecijski disk koji je sačinjen od plazme, odnosno ionizirane tvari, što također nije pogodno okružje za žive organizme. Ne bih nikome poželjela upad u crnu rupu. No, srećom, sve koje znamo i one još nama neznane, koje vjerojatno postoje u obližnjem svemiru, su prilično udaljene od nas.
Crna rupa
NET.HR: Koliko ima crnih rupa i kojih su veličina?
DOMINIS PRESTER: Nitko ne zna koliko ima crnih rupa, no, ono što zasigurno znamo, je da njihov broj u svemiru raste. Naime, masivne zvijezde (od početnih 25 ili više Sunčevih masa) završe kao crne rupe na kraju svog evolucijskog puta. I neke zvijezde manjih masa u dvojnim sustavima koje putem akrecijskih diskova "sisaju" tvar svog pratioca, u nekom trenutku kolabiraju u crne rupe. Mase crnih rupa kreću se od otprilike dvije do tri Sunčeve mase, ovisno o tome rotiraju li ili ne pa sve do više milijardi Sunčevih masa u središtima velikih galaksija. Kad crna rupa jednom nastane, ona povećava svoju masu i gravitaciju i povratak u prvobitno stanje, odnosno u neko tijelo s manjom gravitacijom iz koje svjetlost i materija mogu pobjeći, nije moguć. Što znači da s vremenom se više materije u svemiru završava u crnim rupama.
NET.HR: Stephen Hawking je rekao da su crne rupe otvor u drugi svemir. Slažete li se?
DOMINIS PRESTER: Ta je teorija vrlo zanimljiva, no, nema zasad potvrda temeljem mjerenja. Mi uopće ni ne znamo postoje li drugi svemiri osim našeg. Rado se upoznajem s različitim alternativnim teorijama poput ove, a ima ih mnogo, neke su manje a neke više poznate javnosti.
Osobno sam sklonija eksperimentalnoj fizici, odnosno mjerenjima i interpretacijama mjerenja, koja omogućavaju potvrdu ili pobijanje različitih teorija. Zanimljivo je da su teorija Velikog praska i širenja svemira, Standardni model elementarnih čestica i fundamentalnih sila te Einsteinova teorija gravitacije i relativnosti, čvrsto dokazane svim postojećim mjerenjima.
Stephen Hawking na predavanju o crnim rupama
NET.HR: Iskreće li intenzivna gravitacija crnih rupa vrijeme i prostor da se i sama budućnost preokreće?
DOMINIS PRESTER: Gravitacija zakrivljuje prostor-vrijeme. Prolazeći kraj nekog tijela koje ima masu, svjetlost će zakretati svoju putanju, što je poznato i kao efekt gravitacijske leće. Što je masa veća, kut zakretanja je veći. S druge strane, u slučaju izrazito velikih brzina bliskih brzini svjetlosti, kao i prisustvu vrlo snažne gravitacije kakva vlada u blizini crnih rupa, vrijeme teče sporije. No, prema Einsteinovoj teoriji relativnosti koja i do danas nije oborena, vrijeme ne može teći unatrag, što znači da povratak u prošlost nije moguć.
