Soparnik i uštipci bili su u neka prošla vremena znak da se u kući "nema baš puno", pa je brašno bilo valuta, a ognjište jedini restoran.

Soparnik, autohtono jelo iz Poljica koje se pripremalo još u 15. stoljeću – tanka, skromna pita od blitve, češnjaka i malo ulja bio je simbol sirotinjske hrane - no jednostavan i dovoljno ukusan da se zaboravi sve što se nema. Uštipci, pak, rađali su se iz potrebe, ne iz luksuza. Malo vode, brašna i soli - i imaš nešto vruće i meko dok se čekaju bolja vremena.

No u 21. stoljeću trendovi su se itekako promijenili. Sirotinjska jela postala su pravi gastronomski dragulji, a ono što se nekad radilo "da se preživi" danas se servira na drvenim daskama, uz različite priloge, craft pivo ili dobru čašu vina te turistički zaokruženu priču.

Poljički soparnik tako je sada pod zaštitom UNESCO-a, a ima i EU zaštitu zemljopisnog podrijetla te stoluje u restoranima. U brojnim dalmatinskim mjestima i dalje se priprema baš onako kako se to radilo u neka prošla vremena. Ime duguje staroj riječi sopar, odnosno pepelu pod kojim se peče, a u njegovoj je biti posnost - nastao je iz nužde i umijeća Poljičanki koje su od malo namirnica stvarale zasitna jela.

Recept je ostao isti: brašno, sol i voda za tijesto, blitva i luk za nadjev, te maslinovo ulje s češnjakom za završni premaz. Posebnost soparnika zapravo je u načinu pripreme. Dok su žene razvlačile tijesto na okrugloj drvenoj siniji i slagale nadjev, muškarci su na kominu palili vatru, pripremali žar i čistili prostor gdje će se soparnik peći. I danas se u nekim selima može vidjeti kako žene nose siniju na glavi do komina - prizor koji je postao i prava turistička atrakcija.

Foto: Rtl

Soparnik i uštipci bili su hrana koja spaja ljude

Uštipci, ti skromni prženi komadići djetinjstva, postali su, pak, zvijezde streetfood festivala i jednako koštaju kao pristojan nedjeljni ručak. Svaki kraj ima svoju verziju uštipaka, slatku ili slanu. Mogu biti posuti šećerom u prahu ili se sjajno sljubiti sa sirom i pršutom. Od sastojaka su potrebni samo jaja, sol, mlijeko, voda, brašno, ulje i malo rakije. Smjesa, savjetuju kuhari, mora biti gušća nego ona za palačinke, predlažu i korištenje polubijelog brašna.

Nekad su soparnik i uštipci bili hrana koja spaja ljude oko stola u skromnosti; danas spajaju u čuđenju koliko smo spremni platiti ono što su naše bake radile "usput". Ali možda je upravo u tome čar - da se kroz tanjur sjećamo vremena kad je bilo manje, a činilo se više.

ZDRAV IZBOR /

Nutricionistica: 'Zamijenite šećer ovom namirnicom i zaboravite na pad energije'

Kako je to u skromnijim kućanstvima izgledalo nekad, 50-ih godina prošloga stoljeća, dobro pokazuje RTL-ova serija "Divlje pčele". Dok se imućna obitelj Vukas časti za sva tri obroka mesom, cijeđenim sokovima, uvoznom kavom i kolačima, sestre Runje svoju trpezu pune jednostavnim jelima – purom, pogačom, juhom od krumpira i koprive, kavom od smokvina lista koja se poslužuje gostima.

Kako je izgledao život 50-ih godina prošlog stoljeća i koliko su se neki običaji promijenili do danas gledatelji mogu pratiti od ponedjeljka do petka u 20.15 sati na RTL-u.

POGLEDAJTE GALERIJU

ZDRAVO I UKUSNO /

Promijenit će vam život: Ovi međuobroci bogati su proteinima i gotovo da nemaju kalorija

POGLEDAJTE VIDEO: Poznati liječnik razotkriva mitove o perimenopauzi i menopauzi: 'Važno je pričati o tome'