Najveći govornik 20. stoljeća patio je od velike govorne mane, a najveći znanstvenik od disleksije; 13-godišnji dječak uočio je fizikalni fenomen koji do danas nije objašnjen, a hrvatskog poduzetnika su na početku karijere svi ismijavali. Čak i veliki Nikola Tesla svoje vizionarske izume duguje poremećaju zbog kojeg bi mnogi pokleknuli. Zato, kako to ističe Pan, opustite se i nazdravite svojim pogreškama - nitko nije savršen.
Winston Churchill
Najpoznatijem britanskom premijeru može se prigovoriti mnogo - od toga da je bio zadrti imperijalist koji je smatrao da je Englezima suđeno vladati ostatkom svijeta do toga da se nije znao povući na vrijeme, pa i da je bio nevjerojatni hedonist. No kada bi mu netko u mladosti rekao da će biti zapamćen kao najveći govornik Drugog svjetskog rata ostao bi u šoku. Ne zbog Drugog svjetskog rata, (jer bi Churchill i kao mladić mogao naslutiti da je globalni rat neminovan) nego zato što je otkako je znao sebe imao govornu manu. I danas logopedi i fonetičari raspravljaju je li njegov problem bilo mucanje, loša tvorba glasa S ili nešto treće (onodobne dijagnoze čak spominju i poseban ligament kod jezika), no jedno je sigurno - njegovi govori postali su simbol otpora i nacističkoj Njemačkoj i nade u vrijeme kada se činilo da je Velika Britanija pred slomom.
Mate Rimac
Kada je na utrke dolazio svojom prerađenom BMW kockicom, zaljubljeniku u automobile svi su se smijali jer električnim automobilom misli pobijediti benzinske suparnike. No osmijeh im je ubrzo zamro. “Sjećam se kada mi se tijekom jedne utrke na Grobniku zapalio benzinski motor. Tada sam shvatio kako napokon moram realizirati svoju dugogodišnju želju i napraviti automobil na struju. Moja stara kockica, odnosno zeleni BMW s pokvarenim motorom, bio je okidač koji me potaknuo da se doista upustim u taj projekt”, objašnjava Rimac početak svog puta. Dijelove za svoj prvi sportski automobil na struju nabavljao je preko interneta, a sastavljao ga je u obiteljskoj garaži u Samoboru. Mladić, koji je još u srednjoj školi patentirao rukavicu koja mijenja tipkovnicu, zahvaljujući upornosti i predanosti probio se u svjetski vrh industrije električnih automobila.
Rudyard Kipling
"Žao mi je gospodine, ali vi jednostavno ne znate koristiti engleski jezik", odgovorio je San Francisco Examiner 1889. svom dopisniku iz Indije - koji je osam godina kasnije osvojio Nobelovu nagradu za književnost. Rudyarda Kiplinga suvremenici su ismijavali - što zbog jednostavnog jezika, što zbog njegovih kolonijalističkih stavova, no postigao je nešto čime se malo koji književnik može pohvaliti - njegova Knjiga o džungli je jedna od rijetkih lektira koje učenici zaista vole čitati.
Jonas Hanway
Za Jonasa Hanwaya možda niste čuli, ali njegovu inovaciju ste svakako koristili. Čovjek bi očekivao da će Englez kojem je sredinom 18. stoljeća prvome palo na pamet uzeti ženski suncobran i pokriti ga vodootpornom tkaninom biti proglašen nacionalnim junakom ili barem lordom u kišnoj Britaniji, no njegovi su ga suvremenici brutalno ismijavali jer koristi žensko pomagalo. Ulje na vatru su dolijevali kočijaši koji su mislili da će zbog kišobrana ostati bez posla. No pola stoljeća (i mnogo pokislih glava) kasnije, kišobran se izborio za svoje mjesto pod suncem i postao simbol Britanije koliko i kraljica, buldog ili raskalašeni turisti.
Barun Trenk
Malo je vjerojatno da se itko smijao barunu Trenku, tj. oni koji jesu brzo su skončali (slavonski general preživio je 102 dvoboja), no u početku su njegovi panduri izazivali podsmijeh - uniforma prilično slična onima turskima i divlja vojna glazba. No svi koji su ih shvaćali olako, završili su slično kao i Trenkovi protivnici u dvoboju. Osim što je bio vrstan strateg, barun iz duge loze pruskih časnika jako je dobro koristio i psihološke taktike. Turska uniforma je zapadnom svijetu tjerala strah u kosti, a vojna glazba najavljivala je dolazak pandura koji su brzo došli na glas kao prilično okrutni i nepogrešivo učinkoviti.
Henry Cavendish
Engleski kemičar, fizičar i štošta drugo bio je toliko sramežljiv da ne postoji nijedan njegov portret. Jedini njegov prikaz nastao je tako da je slikar prvo naslikao njegov kaput na vješalici, a potom, prema sjećanju, docrtao lice. Sa ženskim osobljem komunicirao je isključivo preko pisanih poruka, a navodno su na njegovu kuću dogradili stubište samo kako ih ne bi morao sretati. Lord Cavendish je rijetko kada izlazio iz kuće, a danas se pretpostavlja kako je patio od Aspergerovog sindroma ili nekog drugog poremećaja iz autističnog spektra. No, s vremena na vrijeme, kada je nadvladao svoju patološku stidljivost i otišao u Kraljevsko društvo, svaki je njegov govor bio za pamćenje jer je u pravilu opisao neko od svojih revolucionarnih otkrića. Otkrio je vodik, prvi je sintetizirao vodu, odredio sastav, istraživao električni kapacitet i električni potencijal, određivao toplinski kapacitet, odredio univerzalnu gravitacijsku konstantu i srednju gustoću Zemlje, bavio se meteorologijom zraka...
Nikola Tesla
Najveći izumitelj 20. stoljeća patio je od opsesivno-kompulzivnog poremećaja - osim što je bio prilično opsjednut brojem tri, patološki se plašio bisera i naušnica, a svoje izume koji su bili daleko ispred svog vremena dobrim dijelom pripisuje vizijama.
"U nekim trenucima vidio sam sav zrak oko sebe ispunjen jezicima žive vatre. Njihov intenzitet povećavao se s vremenom i dosegao je maksimum kada sam imao 25 godina. Ovi svjetlosni fenomeni još se pojavljuju s vremena na vrijeme, osobito kada mi neka nova ideja otvori do tada neslućene mogućnosti", opisao je vizije 65-godišnji Tesla u autobiografiji "Moji izumi". Izumitelj je u svoje vrijeme bio osporavan i odbacivan (nakon svađe s Edisonom neko je vrijeme preživljavao kao radnik kopajući kanale), a danas ga, zahvaljujući vizionarskim izumima, nazivaju čovjekom koji je osvijetlio svijet.
Louis Pasteur
Kada je prvi put rekao da bolesti izazivaju neka čudna stvorenja nevidljiva oku, znanstvena zajednica je žestoko ismijala Louisa Pasteura. No ovaj diplomirani umjetnik (koji je ubrzo stekao i diplomu iz znanosti), nije odustao. Ne samo da je dokazao kako vinske mušice ne nastaju iz zrnca prašine, niti se juha pokvari zbog mistične "životne sile" zraka, nego je razvio postupak kojim se i danas sterilizira hrana.
Albert Einstein
Nije progovorio do četvrte godine, a već u osnovnoj školi je imao problema sa školom. S jedne strane, učitelji su tvrdili da je lijen, jer je stalno sanjario i postavljao (za njih) besmislena apstraktna pitanja, s druge strane, neki tvrde kako je patio i od disleksije. A na sve to treba dodati i poznatu strogost njemačkih profesora te antisemitisko raspoloženje. No Albert Einstein nije odustajao - ni kada je izbačen iz škole, ni kada ga je Politehnički institut prvi put odbio upisati. Nastavio je sanjariti i propitkivati ideje i znanstveni establišment te ubrzo postao sinonim za genijalnog znanstvenika.
Erasto Mpemba
Ista količina tople vode smrznut će se prije od iste količine hladne vode – pojava je koja već dugo zbunjuje znanstvenike (s obzirom na to da se protivi nekim ‘detaljima’ poput zakona termodinamike i elementarnom zdravom razumu). Nije ga otkrio veliki fizičar u velikom laboratoriju nego učenik na školskom satu. Upravo njegova mladost i neiskustvo, zbog kojeg su ga svi odbacivali, dopustili su mu uočiti nešto što su svi fizičari ignorirali.
Kao 13-godišnji učenik, Erasto B. Mpemba iz Tanzanije na satu domaćinstva stavio je vruću smjesu sladoleda u zamrzivač i vidio kako se vrlo brzo stvrdnula, daleko brže nego one njegovih kolega koji su u zamrzivač stavljali smjesu na sobnoj temperaturi. Pitao je profesora zašto, no profesor ga je uvjeravao da mu se to samo čini. Ipak, ponovio je to još nekoliko puta i svaki put su rezultati bili isti. Tek u srednjoj školi, kada je njegov razred posjetio sveučilišni profesor, dr. Denis G. Osborne, Mpemba je uspio zainteresirati nekog fizičara. Iako skeptičan, prof. Osborne je s asistentima provjerio pokus i ostao u šoku.
Osborne i Mpemba su 1969. objavili članak o ovom fenomenu – i podijelili znanstvenu zajednicu. Koliko je bilo onih čiji su pokusi potvrđivali da se topla voda smrzava brže, toliko je bilo i onih koji su tvrdili da Osborne i Mpemba nisu pri sebi. Ipak, efekt je nazvan po srednjoškolcu, a do danas traje rasprava što ga točno izaziva.
Producirano u radionici TG Studija, Telegramove in-house agencije za nativni marketing, u suradnji s Pan pivom i po najvišim uredničkim standardima Telegram Medije.
