Sve češće smo, u cijelome svijetu, svjedoci ekstremnih vremenskih nepogoda koje stvaraju nedaće stanovništvu koje živi u zahvaćenim područjima.
Veliku Britaniju su u siječnju pogodile dvije oluje - Ciara i Dennis, a u veljači su se sa žestokim olujama suočile i Španjolska i Francuska. U Australiji su ekstremno visoke temperature rezultirale brojnim šumskim požarima.
Vremenske prognoze pomažu ljudima da se pripreme za ovakve događaje, no mnoge zanima kako se one sastavljaju i, povrh svega, zašto nisu uvijek točne.
Kako se prognozira vrijeme?
Prikupi se što više informacija o aktualnom vremenu i o stanju u atmosferi. Podaci, poput onih o temperaturama, tlaku, vlažnosti zraka i brzini kojom puše vjetar prikupljaju se u cijelome svijetu i potom 'ubacuju' u moćne superkompjutore.
U Velikoj Britaniji je Meteorološki zavod, primjerice nedavno nabavio superkompjutor u vrijednosti od 1,2 milijarde funta.
Glavni ograničavajući faktor je u brzini kojom ti kompjutori uspijevaju obraditi sve informacije i iznjedriti prognozu. Meteorolozi nadziru i trenutačne vremenske uvjete kako bi zajamčili točnost prognoze, a pritom povremeno pribjegavaju manjim prilagodbama.
Zašto su prognoze ponekad pogrešne?
Zbog kaotične prirode atmosfere, čak i najmanji razvoj događaja u oceanima može značajno utjecati na vremenski sustav kad on stigne do kopna. Atmosfera je složena, zbog čega je nemoguće sve precizno nadzirati, pa neizbježno dolazi do propusta u takvim mjerenjima. Posljedično, povremeno nešto može promaknuti ili se mjerenja ne obave dovoljno temeljito.
Prognoza za sedam dana vjerojatno će se promijeniti i prije kraja tjedna za koji se izrađuje. No s obzirom na sve bolje razumijevanje događanja u atmosferi i uz razvoj kompjutorske tehnologije, dugoročnije prognoze postaju sve preciznije.
Iz Meteorološkog zavoda Velike Britanije kažu da je njihova četverodnevna prognoza precizna jednako onoliko koliko je bila točna jednodnevna prije 30 godina. Dugoročne prognoze mogu vrlo dobro nagovijestiti opće trendove, pa tako i ukazati na to hoće li vrijeme biti vlažnije ili suše od prosjeka.
Umjesto za izradu dnevnih vremenskih prognoza, kompjutori se mogu iskoristiti i za izradu modela koji ukazuju na to kako bi naša klima mogla izgledati u daljoj budućnosti.
Zašto je neke promjene teško predvidjeti?
Neki vremenski obrasci predstavljaju poseban izazov kad je u pitanju točna prognoza za određenu lokaciju. Pljuskovi su vremenske pojave toliko malih razmjera da je teško predvidjeti kako će se točno razvijati.
Mogli biste pomisliti da je prognoza bila pogrešna jer ste očekivali pljuskove koji su izostali, dok se samo kilometar ili dva dalje 'otvorilo nebo nad zemljom'.
Zašto su prognoze različite?
Na pitanje 'Kakvo će vrijeme biti sutra?', dobit ćete više od jednog odgovora. Različite organizacije iz svih dijelova svijeta izrađuju vremenske prognoze, koristeći pritom različite računalne programe.
Neki među njima kišu će predvidjeti sutradan oko 21.00 sat, a po ostalima će ona početi padati nakon ponoći. Različite medijske organizacije koriste vremenske prognoze raznih pružatelja usluga i, ovisno o tomu kojoj ste skloniji, možete primijetiti razlike ako ih međusobno usporedite.
Istodobno postoji sve veći broj vremenskih aplikacija u koje podatke ubacuju razni servisi i svaka od njih mogla bi koristiti različite metoda za prikazivanje prognoze, piše BBC. Ako vjerojatnost za pljusak iznosi 30 posto, jedna aplikacija može vam prikazati simbol za pljusak, a druga 'bira' simbol djelomično oblačno jer postoji 70 posto izgleda da će se zadržati suho vrijeme.
Što čeka vremensku prognozu u budućnosti?
S razvojem kompjutorske tehnologije, osobito kada je posrijedi brzina obrade podataka, znanstvenici će uspijevati prikupiti i obraditi sve više podataka dobivenih različitim mjerenjima.
Takve će se informacije 'ubacivati' u sve složenije jednadžbe, a prognoze će se izrađivati sve brže, čak i kada su posrijedi manje lokacije, a to bi trebalo rezultirati sve točnijim prognozama u daljoj budućnosti.
