Na posudama iz doba neolita vidljivi su i ukrasi u obliku grožđa te muškarac koji pleše. Posude s ostacima mješavine sastojaka vina pronađene su na dvjema lokacijama oko 50 kilometara južno od glavnoga gruzijskog grada Tbilisija.
Prethodno je najraniji dokaz pripravljanja vina pronađen na grnčariji koja datira iz razdoblja između 5400. i 5000. godine, a otkrivena je u planinskome području Zagrosa na sjeverozapadu Irana.
"Vino je bilo središnji dio civilizacije Zapada i imalo je značajnu ulogu u društvu u prošlosti, kao što je ima i danas", kazao je jedan od autora studije, profesor na Sveučilištu Toronto Stephen Batiuk.
"Vjerujemo da je ovo najstariji primjer domestikacije divlje vinove loze u euroazijskom prostoru, isključivo zbog proizvodnje vina", kazao je Batiuk.
"Kao lijek, društveni lubrikant, supstancija koja mijenja um i vrlo skupocjena roba, vino je oduvijek bilo u središtu vjerskih obreda, farmakopeje, kuhinje, ekonomije i društva na drevnome Bliskom istoku", rekao je Batiuk.
Glinene posude pronađene su u dvama selima iz neolitskog razdoblja Gadachrili Gori i Shulaveris Gori. Bile su visoke oko 80 cm i 40 cm široke.
Direktor Gruzijskoga nacionalnog muzeja, David Lordkipanidze, koji je sudjelovao u istraživanju, kazao je da su velike posude od gline, poznatije kao "kvevri", vrlo slične onima koje se i danas koriste u proizvodnji vina u Gruziji.
Znanstvenici su obavili potrebnu biokemijsku analizu te u kvevrima otkrili vinsku kiselinu, što upućuje na to da je vino proizvedeno vrenjem karakterističnim za euroazijsko grožđe, a pronašli su i ostatke triju organskih kiselina: jabučne, jantarne i limunske.
Rezulati istraživanja objavljeni su u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).
