Vinska mušica je kukac iz redova dvokrilaca i najpoznatija voćna mušica jer se često koristi za laboratorijske pokuse, posebice genetičke i mutacijske pokuse.
Neki od razloga zašto se vinska mušica često koristi u pokusima je brz rast i razmnožavanje, ali i činjenica da svaka ženska može proizvesti nekoliko stotina potomaka.
Još jedna prednost laboratorijskih korištenja i uzgoja vinske mušice je jednostavno razlikovanje mužjaka i ženske vinske mušice.
Mužjak vinske mušice ima crni zadak i dvije do tri vodoravne pruge na leđima dok ženka ima svijetli obli zadak i pet do šest vodoravnih pruga na leđima.
Dužina vinske mušice je tri do četiri milimetra, a vinska mušica živi od živih stanica kvasca većinom iz truljenja voća i povrća.
U 14 dana života vinske mušice odvije se proces razvoja jajašaca u ličinke, ličinke u kukuljice, iz kojih se kasnije razvija odrasla jedinka.
Vinska mušica u prostorijama u kojima se odvija vrenje voća i grožđa, je štetna za kakvoću budućeg vina, jer pomaže širenju bakterija octenog vrenja.
Izravno svjetlo vinskim mušicama smeta, te se one više razmnožavaju u prostorijama u kojima nema svjetla.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
