Livadna voluharica je najčešći glodavac koji čini štete u poljoprivredi i šumarstvu. Voluharice uzrokuju strukturna (potkopavanje nasipa, kanala za navodnjavanje) te estetska oštećenja (uništavanje travnjaka, igrališta i drugih sličnih površina).

Tijela dugog 10-12 cm i repa 3-4 cm, livadna voluharica najviše obitava na otvorenim i ravnim površinama koje se rijetko ili uopće ne obrađuju. Voli suha i humusna tla. Svoja gnijezda formira na dubini od 5 do 10 cm dubine. Na njihov broj jako utječu vremenske prilike. Iz toga proizlazi da vlažne i kišne jeseni i zime s maglom otežavaju njihov život, dok im izrazito pogoduje duga i topla jesen, blaga zima i suho proljeće. Zbog toga, voluharice su periodični štetnik.

Livadna voluharica se koti tri do četiri puta, a u jednom leglu može biti od četiri do osam mladih. Ako je aktivno više od jedne rupe na četvornom metru, tada se to smatra njihovom visokom brojnosti. Voluharica čini najveću štetu tijekom ranog proljeća, kasne jeseni i zime jer ona ne sakuplja rezervnu hranu za zimu. Preferira sočniju biljnu hranu, a manje zrnatu. Posebno joj odgovara korijenasto i gomoljasto povrće.