Znate li da su pješčane obale na istočnoj strani Jadrana relativno rijetke. Radi se upravo o našoj strani Jadrana i najčešće se tu radi tek o manjim izoliranim uvalama čije je dno zbog specifičnog strujanja ispunjeno pješčanim talogom. Možemo li tu pronaći ribe u pijesku?

Na nekim je pozicijama taj pješčani talog ipak je dovoljno velik i širok, tako da na njima možemo pronaći i ribe u pijesku, iako riblje vrste koje nastanjuju taj dio podmorja nisu toliko zanimljive kao one vrste koje nalazimo na kamenu.

Na našoj obali Jadrana možemo u principu naići na dva tipa pješčanog dna. Prvi se naziva lagunarni, ravan je, bez znatnijih oscilacija u promjeni dubine, i nalazimo ga najčešće na plitkim zavučenim terenima gdje kurenti i vjetrovi nisu izraženi. Na takvim terenima je pješčani nanos često miješan sa šljunkom i sitnijim kamenjem.

Na takvim terenima, dubina rijetko iznosi više od 12 do 15 metara. Dno je jednolično sivo, nastanjeno mahom trpovima, zvjezdačama i nižim beskralježnjacima. Otvori u pijesku odaju školjkaše i crve, a udubljeni prugasti tragovi rakove samce i volke.  Drugi tip terena određuju kurenti i vjetrovi pa ga nazivamo pustinjski krajolici. Oni imaju presudnu ulogu u formiranju konfiguracije dna te za razliku od prvog na kojem se još i može naići na poneki kamen ili zarašteni dio dna, ovdje je pijesak koji se neprestano seli i premješta, prekrio i obrisao sve alge, trave i kamenite površine.

Nakon beživotnog uzbibanog pojasa koji se uglavnom proteže na nekih desetak metara od obale, nailazimo na nešto mirnije i tvrđe dno. Na ovom se dijelu mogu vidjeti male piramide tamnijeg pijeska s rupicom u sredini. Te piramide formiraju školjkaši izbacujući pijesak iz dubljih slojeva na površinu. 

Pješčano dno se  samo na prvi pogled čini pustim i beživotnim. Vrste koje tu žive kao  i ribe u pijesku koje nastanjuju more nad pješčanim dnom brojne su. Ponajprije valja spomenuti tipične ribe dna: glavoči, listovi, iverci, pauci, gušteri, čače i neke vrste raža.  Ribe u pijesku su životnim navikama i ishranom u potpunosti ovisne o pješčanom dnu. Većina ih se ukopava i tako iz zasjede vreba svoj plijen.