Dabar životinja je ujedno i vodena i kopnena vrsta, ali ono što je čini posebnom je činjenica da se radi o najvećem glodavcu na čitavoj sjevernoj polovici Zemlje. Najpoznatija karakteristika dabra je to što, kao i svi pripadnici skupine glodavaca, zahvaljujući svojim izrazito jakim zubima ove malene životinje imaju sposobnost oboriti cijelo stablo na tlo.
Dabar životinja uništava drveće tako da bi koristeći debla izgradila brane. Pravo je čudo prirode da dabar životinja uspijeva izgraditi takve brane unatoč svom jako malom rastu, a koristeći se samo svojim sitnim sjekutićima.
Kako dabar životinja izgradnjom brane spašava vlastiti život
Dabar životinja ima posebnu vrstu prilagodbe na
zimske uvjete. Naime, izgradnja brana dabrovima služi kao način
sprječavanja zaleđivanja čitavog jezera u kojem dabar
životinja živi.
Precizno, brane dabrovima služe kako bi održale razinu vode u
tekućici u kojoj žive. Time spiječavaju smrzavanje tekućice do
dna, a sebi omogućavaju normalan život ispod zaleđene površine
kada se temperature spuste ispod ništice.
Minimalna dubina koju dabar životinja treba kako
bi mogla imati normalan život iznosi 30 centimetara, a pretežito
živi u močvarama bogatim vegetacijom raznih vrsta bilja.
Naime, dabar životinja je biljojed zbog čega
uvijek gradi svoje nastambe u blizini izvora zeljastog bilja
kojim se hrani. Zanimljivo je da dabar životinja
može jesti preko 300 biljnih vrsta zbog čega je ova životinja
rasprostranjena u različitim podnebljima.
Ipak, početkom prošlog stoljeća dabar životinja je na području Europe opstala samo na četiri lokaliteta, dok je u Hrvatskoj nestala već krajem 19. stoljeća. Dabar životinja je vraćena u Hrvatsku u sklopu projekta "Dabar u Hrvatskoj" te je danas na teritoriju Lijepe naše rasprostranjeno više od tisuću pripadnika ove vrste životinja.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
