Nakon glasina da je sljepaš, životinja koja se već više od 120 godina smatrala izumrlom, ponovo viđen u Vučedolu kod Vukovara, hrvatski znanstvenici su se odlučili istražiti slučaj.
Znanost se temelji na konkretim dokazima, pa iako nije bilo službenih potvrda, ovo je dugo ostalo u domeni spekulacija.
U vrtu Anđelka Ištuka u Vučedolu mačka je donijela sljepaša.
Viđen sljepaš u Vučedolu
"Istraživači su nekoliko puta posjetili Vučedol prateći izvještaje o sljepašu. Smatralo se da su ove životinje izumrle, jer nisu viđene u Hrvatskoj više od 120 godina", piše u studiji objavljenoj 31. prosinca u časopisu Natura Croatica.
Međutim, na Silvestrovo 2024. godine, znanstvenici su objavili da imaju laboratorijske dokaze koji potvrđuju da je životinja za koju se vjerovalo da je izumrla, još uvijek prisutna u Hrvatskoj.
Do preokreta je došlo u lipnju 2023. kada je u vrtu Anđelka Ištuka u Vučedolu mačka donijela plijen koji je odgovarao karakteristikama sljepaša. Nakon detaljnih istraživanja, potvrđeno je da se doista radi o sljepašu, što je službeno objavljeno posljednjeg dana 2024. godine, piše portal Hrčak.srce.hr.
Studiju su proveli Martina Podnar, Jadranka Mauch Lenardić, Danijela Hamidović, Nikola Tvrtković, Dejan Kulijer i Vinko Ljubas iz Bosne i Hercegovine.
Potvrda DNK analize
Analizom DNK sisavca potvrđeno je da je riječ o zapadnoj vrsti sljepaša, znanstveno nazvanoj Nannospalax monticola. Ove životinje kopaju jame i većinu života provode pod zemljom, hraneći se biljkama. Zbog sličnog izgleda mnogih vrsta sljepaša, teško ih je precizno klasificirati. Znanstvenici sugeriraju mogućnost da bi ovo mogla biti nova vrsta sljepaša.
"Filogenetičkom analizom pomoću mitohondrijskih markera (citokrom b i 16S rRNA) provedena je klasifikacija populacije. Rezultati su potvrdili jasnu odijeljenost među dvjema grupama, one vrste Nannospalax leucodon i zapadne grupe N. monticola. Unutar N. monticola grupe identificirano je šest genetičkih linija koje su se razdvojile vjerojatno tijekom razdoblja srednjeg i gornjeg pleistocena. Uzorak iz Vučedola pripada liniji poznatoj iz Fruške Gore, odakle je opisan citotip 'montanosyrmiensis'. Ta podgrupa mogla bi predstavljati novu vrstu, na što ukazuju K2P genetske udaljenosti (4,3 posto do 5,7 posto) prema liniji iz Panonske nizine nađenoj na obje obale Dunava", piše u studiji.
Međutim, znanstvenici ističu da je potrebna dodatna istraživanja kako bi se detaljno potvrdila ova nova vrsta.
"Na dva panonska nalazišta utvrđen je sekundarni kontakt između populacija obje linije. Jedno od njih je Kelebia - Subotička peščara gdje je identificirana i jedinstvena Kelebia linija. Populacije 'montanoserbicus' citotipa razdvojene su u dvije različite genetske linije, montanoserbicus A i montanoserbicus B, a razlike u K2P genetskim udaljenostima od 4,6 posto do 5,3 posto ukazuju na potencijalni status montanoserbicus A linije kao zasebne vrste", dodali su.
"U filogenetskoj mreži konstruiranoj metodom statističke parsimonije, montanoserbicus B pokazuje usku srodnost s linijom iz Panonske nizine i jednim uzorkom iz Bosne i Hercegovine, a njihove međusobne K2P genetske udaljenosti od 1,9 posto do 3,2 posto sugeriraju da svi ovi uzorci pripadaju istoj vrsti, N. monticola. Značajne genetske razlike između populacija iz Bosne i Hercegovine podcrtavaju potrebu za budućim istraživanjem lokalne varijabilnosti i taksonomskog statusa sljepaša. Neophodna je detaljna analiza s dodatnim markerima na više lokaliteta prije konačne odluke o evolucijskom statusu i taksonomskoj reviziji. Za sada je Nannospalax monticola (Nehring, 1898) jedino validno ime u N. monticola grupi", objasnili su.
Iako se ranije smatralo da su sljepaši potpuno slijepi, istraživanja su pokazala da posjeduju male oči, smještene ispod kože, koje djeluju kao svjetlosni senzori. Za razliku od krtica, sljepaši su biljojedi i najviše vole mrkve i luk.
Žive samotnjački, hrane se lukovicama, gomoljima i travama te često provode život pod zemljom. Kote jedno do pet mladunaca, a u prirodi rijetko žive duže od godinu dana, dok u zatočeništvu mogu preživjeti i do 5 godina.
POGLEDAJTE VIDEO: Srne su postale domaće životinje, pod vozila podlijeću sve češće
