Dravska guska ekstenzivno se uzgaja na
otvorenom, na paši uz tokove rijeka.
U prosjeku snesu 10-15 jaja, tijekom veljače i ožujka. Nakon 30
dana ležanja na jajima obično se izleže 10-12 guščića. U odnosu
na posavsku, dravska guska je manja i lakša, a rijetko doseže
težinu od 5 kg.
Dravska guska je niska, kratkih nogu, širokog i jakog
vrata, ali relativno male glave, narančastog kljuna,
operjanog lica, širokih prsa i dobro razvijenih, perjem obraslih
bataka.
Dravska guska je niska, zdepasta, kratkih nogu.
Malo uzdignutog tijela, okomito postavljenog i prilično širokog
vrata.
Danas se dravska guska kod nas nalazi vrlo rijetko u Međimurju,
donjoj i gornjoj Podravini, i to isključivo uz rijeku Dravu i
pritoke.
O uzgojnoj povijesti i osobinama dravske guske imamo vrlo malo
podataka jer znanstveno istraživanje dravske patke nikada nije
provedeno.
Zahvaljujući volonterskom radu učinjeni su prvi koraci
definiranja pasmine dravska guska.
Dravska guska ima veliku važnost za povijesni i
kulturni identitet podravskog dijela Hrvatske, a posebno
Međimurja.
Tijekom 2000. godine započelo je program očuvanja i obnove dravske guske. Istraženo je područje uzgoja i izrađen radni pasminski standard.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
