Sijede vlasi se javljaju zbog postupnog opadanja pigmentnih stanica unutar folikula dlake.
Prirodna boja naše kose dolazi od melanina, pigmenta koji proizvode specijalizirane stanice zvane melanociti. Ove stanice unose melanin u stanice dlake, određujući njenu prirodnu nijansu, bilo da je plava, smeđa, crna ili crvena. Kako starimo, melanociti počinju proizvoditi manje melanina, što uzrokuje postupno smanjenje pigmenta kose. S vremenom određene folikule dlake potpuno prestanu proizvoditi melanin, što dovodi do pojave sijedih vlasi.
Evo više informacija o ovom složenom procesu i kombinaciji genetskih čimbenika, okoliša i načina života koji na njega utječu.
1. Genetika
Vaše genetske predispozicije značajno utječu na to kada bi vaša kosa mogla početi sijediti. Vrijeme i tempo ovog procesa uvelike diktira genetika. Ako se u vašoj obitelji sijede javljaju prerano, veća je vjerojatnost da ćete i vi rano posijediti. Određeni geni odgovorni su za regulaciju proizvodnje melanina. Varijacije u tim genima mogu utjecati na količinu melanina koju vaše tijelo proizvodi i na brzinu opadanja pigmentnih stanica u folikulima dlake kako vrijeme prolazi.
Etnička pripadnost također igra ulogu u ovoj genetskoj predispoziciji. Na primjer, osobe sa svjetlijim tonovima kože često sijede ranije od onih s tamnijim tonovima kože zbog razlika u proizvodnji melanina. Dok genetika postavlja uvjete kada bi vaša kosa mogla početi sijediti, drugi čimbenici poput stresa, pušenja, prehrane i utjecaja okoline mogu ubrzati proces.
2. Stres
Stres ne uzrokuje izravno pojavu sijedih vlasi, ali postoji korelacija između kroničnog stresa i prerane pojave sijedih vlasi. Dugotrajni stres može utjecati na tijelo na različite načine, uključujući potencijalno ubrzanje procesa pojave sijedih vlasi.
Kada ste pod stresom, vaše tijelo oslobađa hormone poput kortizola, koji, kada se proizvode u prekomjernoj količini tijekom duljeg razdoblja, mogu utjecati na normalne funkcije tijela. Studije pokazuju da bi stres mogao poremetiti matične stanice melanocita, koje igraju ulogu u proizvodnji pigmenta kose. Ovaj poremećaj potencijalno može smanjiti proizvodnju melanina, što može izazvati preranu pojavu sijedih vlasi. Iako stres nije jedini uzrok sijede kose, upravljanje razinama stresa tehnikama opuštanja, vježbanjem svjesnosti i zdravim načinom života moglo bi neizravno pomoći u usporavanju pojavljivanja sijedih vlasi kod nekih osoba.
3. Pušenje
Pušenje je povezano s preranim starenjem, uključujući preranu pojavu sijedih vlasi. Kemikalije prisutne u cigaretama i toksini koje ispuštaju mogu imati štetne učinke na tijelo, uključujući folikule dlake i proizvodnju melanina. Štetne komponente u duhanskom dimu potencijalno mogu uzrokovati oksidativni stres koji oštećuje stanice. Ovaj oksidativni stres može poremetiti normalno funkcioniranje melanocita, što dovodi do smanjenja proizvodnje melanina i ranije pojave sijedih vlasi.
4. Nutritivni nedostaci
Nedostaci u prehrani mogu potencijalno pridonijeti preranoj pojavi sijedih, iako izravna uzročna veza između određenih nedostataka i sijede kose nije uvijek jasna. Održavanje uravnotežene prehrane bogate esencijalnim hranjivim tvarima ključno je za cjelokupno zdravlje, uključujući zdravlje vaše kose. Određene hranjive tvari igraju važnu ulogu u proizvodnji melanina, pigmenta odgovornog za boju kose. Na primjer, nedostaci vitamina poput B12, D i E te minerala poput bakra i željeza mogu utjecati na proizvodnju melanina i cjelokupno zdravlje kose. Kada tijelu nedostaju ove vitalne hranjive tvari, to može utjecati na zdravlje i funkciju folikula dlake zbog čega može doći do promjena u boji kose.
Međutim, važno je napomenuti da, iako nedostaci u prehrani mogu utjecati na zdravlje kose, genetika, dob i drugi čimbenici također značajno pridonose prirodnom procesu pojave sijedih vlasi. Nedostaci u prehrani mogu ubrzati proces u nekim slučajevima, ali ne moraju biti jedini uzrok pojave sijedih vlasi.
5. Medicinska stanja
Određena medicinska stanja često utječu na cjelokupno zdravlje tijela i kao rezultat mogu utjecati na pigmentaciju kose. Neki od tih uvjeta uključuju vitiligo - stanje kože gdje dijelovi kože gube svoje melanocite, što rezultira bijelim mrljama. Ponekad vitiligo također može utjecati na kosu, uzrokujući preranu pojavu sijedih vlasi ili izbjeljivanje kose na zahvaćenim područjima.
Autoimuni poremećaji: Određena autoimuna stanja mogu utjecati na imunološki odgovor tijela, što dovodi do oštećenja melanocita ili ometanja proizvodnje melanina.
Poremećaji štitnjače: promjene u razinama hormona štitnjače, dio osobito hipotireoza, može utjecati na razne tjelesne funkcije, uključujući zdravlje kose.
Iako ova medicinska stanja mogu pridonijeti preuranjenoj pojavi sijedih vlasi, neophodno je konzultirati se s liječnikom radi pravilne dijagnoze i liječenja. Rješavanje temeljnog zdravstvenog stanja može pomoći u usporavanju napredovanja prerane pojave sijedih vlasi u nekim slučajevima.
6. Izloženost zagađivačima
Zagađivači kao što su emisije iz vozila, industrijski zagađivači, teški metali i određene kemikalije mogu generirati oksidativni stres u tijelu, što može oštetiti melanocite. Produljena izloženost zagađivačima može utjecati na sposobnost stanica da proizvode melanin. Kao rezultat toga, kosa može prerano posijediti ili izgubiti svoj prirodni pigment.
Minimiziranje izloženosti zagađivačima kroz promjene načina života, smanjenje izloženosti dimu cigareta i život u manje zagađenim okruženjima mogu pomoći u održavanju cjelokupnog zdravlja kose i potencijalno usporiti preranu pojavu sijedih vlasi. Zanimljivo je da kosa zapravo ne "sijedi" - raste tako iz korijena. Dakle, kada primijetite sijede vlasi, to je zato što nove folikule kose proizvode kosu bez pigmenta. Unatoč popularnom vjerovanju da će čupanje jedne sijede vlasi uzrokovati da na njenom mjestu izraste nekoliko drugih, to je mit. Čupanjem sijede vlasi više neće ponovno izrasti na njenom mjestu, ali najbolje ih je ostaviti na miru jer neprestano čupanje može oštetiti folikule dlake, piše New York Post.
POGLEDAJTE VIDEO: Svjetski hitovi na opatijskoj pozornici
