Sve su se obične i neobične stvarčice udobno smjestile u dubokim prostranstvima i brojnim džepovima ženskih torbica. A među njima svoj su prostor za život pronašle i brojne bakterije.
A što smo mi to, zajedno s ostacima hrane i prastarom kozmetikom, uzgojile u svojim finim torbicama - provjerili smo kod profesionalaca.
Najprije se uzimaju obrisi s onih površina na torbi za koje se smatra da su najprljaviji.
"To su držači. Zatim kad otvaramo torbe onda pretpostavljamo da su kontaminacije tu najčešće. Pretpostavljamo da ćemo i dolje naći bakteriju", kaže Biserka Matica iz Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.
Naš smo eksperiment započeli uzimanjem uzoraka, tzv. briseva, i to sa četiri torbe. Ti se brisevi stavljaju na tzv. hranjivu podlogu.
"Stavljamo na termostat na temperaturu od 35 stupnja do slijedećeg dana da porastu bakterije", objašnjava dalje Matica.
Nakon 24 sata vrijeme je za prve rezulate.
"Na površini torbe vidimo 15 kolonija koje se nalaze na 20 cm kvadratnih bakterija koje se nalaze na koži. Od mikorkokusa, kolauloza, negativnih stafilokoka i od bacilusa", objasnila je.
Niti jedna od ovih desetak bakterija, koliko smo ih pronašli u našim torbama, nisu opasne po život. To ipak ne znači da je sadržaj naših torbi potpuno bezopasan. Najviše smo bakterija pronašli kod zatvarača i u unutrašnjosti, a najmanju koncentraciju na dnu torbe.
"To su sve bakterije koje primarno smatramo da nisu patogene za ljude", rekla je Matica.
Ovakvim se torbama ipak ne bi smjela približavati mala djeca ili teže oboljele osobe slabijeg imuniteta.
Torbe se često optuživalo da kriju veći broj bakterija od wc školjki. Naš je eksperiment pokazao da je to ipak malo prenapuhano.
I tako smo srušili mit o opasnim bakterijama u finim damskim torbicama. Prosječne hrvatske torbe su, dakle, relativno čiste i bez opasnih podstanara.
Ali, ako vi u njima krijete, primjerice, prošlogodišnje sendviče, ne možemo jamčiti da već niste nahranili bakteriju koja vam može ugroziti zdravlje.
