U nordijskim zemljama žive najsretniji ljudi na svijetu. A cjelokupna sreća zemlje je skoro identična sreći njezinih imigranata, piše The New York Times.

To su glavni zaključci World Happiness izviješća za 2018.godine koji su objavljeni pošlu srijedu. Finska je najsretnija zemlja na svijetu, a slijede je Norveška, Danska, Island, Švicarska, Nizozemska, Kanada, Novi Zeland, Švedska i Australija. Iako malo drugačijeg redosljeda, ove su zemlje i godinu prije bile najsretnije, Norveška je bila prva.

Za sreću je važno pet čimbenika

Najmanje sretne zemlje, izložene političkom nasilju, su Burundi i Srednjoafrička republika. Ove godine Srednjoafrička republika je malo sretnija od Burundija, prošle godine bilo je obrnuto.

Izvješće je objavila United Nations Sustainable Development Solutions Network, a načinila su ga tri ekonomista, dr Sachs sa Columbije, John F.Helliwell sa Kanadskog instituta za napredna istraživanja i profesor emeritus na Sveučilištu British Columbia, te Richard Layard, direktor Well Being programa na London School of Economics. Zasnovano je na Gallupovim anketama iz 2015. do 2017.godine u kojima je tisuće sudionika na skali od 1 do 10 ocjenjivalo na kojem su stupnju sreće.

U usporedbi sa periodom od 2008. do 2010. godine, 58 zemalja je postalo znatno sretnije, a 59 značajno nesretnije. Tumačenje zašto je jedna zemlja sretnija od druge je škakljiv posao, ali izvješća uzimaju u obzir pet čimbenika, BDP( brutto domaći proizvod) po stanovniku, socijalnu potporu, trajanje života, slobodu životnih izbora, velikodušnost i razine korupcije.

Sreća imigranata prilagođava se razini sreće zemlje

Većina od deset najsretnije rangiranih zemalja su socijaldemokratske koje vjeruju da je ono što ljude čini sretnima solidan sustav socijalne potpore, dobri javni servisi i čak plaćanje značajnog poreza zbog toga.

Ove se godine izviješće osobito fokusiralo na to kako imigranti utječu na sreću. Primjećuje se da se sreća imigranata neke zemlje većinom podudara sa srećom populacije u cjelini što ukazuje na to, kaže Helliwell, da se sreća doseljene populacije prilagođava razini sreće zemlje u koju su se doselili.

"Blizina ova dva rangiranja pokazuje da sreća imigranata predominantno ovisi o kvaliteti života gdje trenutno žive. Sreća se može promijeniti i mijenja se prema sreći društva u kojem žive", kaže Helliwell. Osoba koja se doseli u zemlju koja je visoko rangirana na listi sretnih zemalja, će vjerojatnije postati sretnija.

Otvorenost je dobra za sve

Studija nije procijenjivala kako nacionalna politika prema imigrantima utječe na sreću, ali je istraživala rezultate Gallupovog novog indeksa prihvaćanja imigranata koji mjeri javno mišljenje o imigrantima u različitim zemljama. Ovi stavovi nisu uvijek u korelaciji sa nacionalnom politikom. Amerika ima visoki indeks prihvaćanja imigranata iako Trumpova administracija ima sve oštrije imigrantske zakone.

U zemljama sa visokim indeksom prihvaćanja imigranata, u kojima stanovnici općenito prihvaćaju pridošlice, imigranti su sretniji nego što bi druge okolnosti pokazivale, pa tako i oni koji su tamo rođeni. Otvorenost je, pokazuju istraživanja, dobra za sve.