Kad ste žedni koja pića su najbolja da ostanete hidratizirani? Naravno, uvijek možete posegnuti za čašom vode, međutim obična H20 nije napitak koji najbolje hidratizira tijelo, navodi se u studiji sa škotskog Sveučilišta St. Andrews koja je usporedila reakcije na hidrataciju s nekoliko različitih pića, piše CNN.
Istraživači su otkrili da iako voda, i obična i gazirana, odrađuje prilično dobar posao brze hidratacije tijela, pića koja imaju malo šećera, masti ili proteina čine još bolji posao pri dugotrajnijoj hidrataciji.
Dva čimbenika hidratacije
Razlog je povezan s načinom na koji naša tijela reagiraju na pića, rekao je Ronald Maughan, profesor s Medicinskog fakulteta u St. Andrewsu i autor studije. Jedan od čimbenika je i količina pića, tako da što više pijete, piće se brže prazni iz vašeg želuca i apsorbira u krvotok, gdje može razrijediti tjelesne tekućine i hidratizirati vas.
Drugi čimbenik koji utječe na to koliko dobro napitak hidriratizira odnosi se na sastav hranjivih sastojaka u piću. Primjerice, utvrđeno je da mlijeko čak bolje hidratizira od obične vode jer sadrži laktozu, nešto bjelančevina i nešto masnoće, što sve pomaže u usporavanju pražnjenja tekućine iz želuca i održavanju hidratacije tijekom dužeg vremenskog razdoblja.
Mlijeko sadrži i natrij koji djeluje poput spužve i zadržava se u vodi u tijelu pa se stvara manje urina. Isto se može reći za oralne rehidratacijske otopine koje se koriste za liječenje proljeva. Oni sadrže male količine šećera, kao i natrija i kalija, koji mogu također pomoći promicanju zadržavanja vode u tijelu.
"Ovo istraživanje nam potvrđuje puno toga što smo već znali. Elektroliti - poput natrija i kalija - doprinose boljoj hidrataciji, dok kalorije u pićima dovode do sporijeg pražnjenja želuca, a time i do sporijeg mokrenja," rekla je Melissa Majumdar, nutricionistica, osobna trenerica i glasnogovornica neprofitne organizacije Academy of Nutrition and Dietetics koja nije bila uključena u studiju.
Voćni i gazirani sokovi
Pića s više koncentriranog šećera, poput voćnih sokova ili Cole, nisu nužno hidratizirajuća poput pića s nižim razinama šećera. U odnosu na običnu vodu, ta pića mogu provesti malo više vremena u želucu i sporije se isprazniti. Međutim, jednom kada ti napitci uđu u tanko crijevo, njihova visoka koncentracija šećera se razrjeđuje tijekom fiziološkog procesa koji se naziva osmoza. Ovaj postupak zapravo "izvlači" vodu iz tijela u tanko crijevo kako bi razrijedio šećere napitaka. Tehnički gledano, sve što je unutar crijeva je izvan vašeg tijela.
Sokovi ne samo da manje hidratiziraju, već posjeduju dodatne šećere i kalorije koji nas neće napuniti toliko koliko čvrsta hrana, objasnila je Majumdar. Ako trebate izabrati između soka i vode za hidrataciju, uvijek odaberite vodu. Uostalom, naši bubrezi i jetra ovise o vodi kako bismo se riješili toksina u tijelu, a voda također igra ključnu ulogu u održavanju elastičnosti i nježnosti kože.
"Ako ste žedni, tijelo će vam reći da pijete više", rekao je Maughan. No, za sportaše koji ozbiljno treniraju u toplim uvjetima i jako se znoje, ili za nekoga na koga dugotrajni rad bez pića može utjecati na kognitivne funkcije, hidratacija postaje kritično pitanje.
Alkohol i kava
Alkohol djeluje kao diuretik, zbog čega češće mokrite. Kada je riječ o alkoholnim pićima, hidratacija ovisi o ukupnoj količini pića. "Pivo bi rezultiralo manjim gubitkom vode od whiskeyja jer pivom unosite više tekućine", rekao je Maughan. "Jaka alkoholna pića će dehidrirat, razrijeđena alkoholna pića neće."
Kada je u pitanju kava, hidratacija ovisi o količini kofeina. Prema Maughaninom istraživanju, obična kava s oko 80 miligrama kofeina hidratizirajuća je koliko i voda. Konzumacija više od 300 mg kofeina, ili otprilike 2-4 šalice kave, moglo bi vas dovesti do gubitka viška tekućine jer kofein izaziva blagi, kratkotrajni diuretski učinak. To će se vjerojatnije dogoditi nekome tko obično ne konzumira kofein, a može se nadoknaditi dodavanjem žlice ili dvije mlijeka u šalicu kave, piše CNN.