U prvih nekoliko mjeseci od rođenja, sve što je bebi potrebno od hrane je mlijeko, bez obzira je li riječ o majčinom mlijeku ili adaptiranom mlijeku odnosno dojenačkim mliječnim formulama. Iako nemamo točno određenu dob djeteta kada smatramo da treba početi uvoditi krutu hranu, prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (engl. WHO) te Europskog društva za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (engl. ESPGHAN) smatra se da krutu hranu ne bi trebalo uvoditi prije 17. tjedna života djeteta, ali niti odgađati iza 34. tjedna života za zdravo dijete rođeno u terminu. Prije početka uvođenja krute hrane poželjno je konzultirati se s liječnikom pedijatrom ili nutricionistom te voditi računa o tzv. „znakovima spremnosti“ djeteta, koji uključuju:
- dijete pokazuje interes za hranu
- potreba za češćim hranjenjem djeteta
- dijete ima dobru kontrolu glave i vrata
- dijete redovito stavlja ručice i igračke u usta
- dijete je u mogućnosti sjediti ravno u stolcu za hranjenje samostalno ili uz minimalnu podršku
- mogućnost potpunog ili djelomičnog zatvaranja usta kada dijete stavi žlicu u usta.
S čime započeti?
Iako su nekadašnje smjernice za uvođenje krute hrane u prehranu djeteta navodile kako postoji određeno vremensko razdoblje za uvođenje pojedine namirnice, tzv. Tablica dohrane, najnovije međunarodne smjernice nam ukazuju kako zapravo ne postoji pravilo s kojim namirnicama ili hranom krenuti. Ono što se preporuča je krenuti sa svježim, sezonskim namirnicama kako bismo djetetu omogućili maksimalan unos hranjivih tvari.
Nekada smo također u preporukama navodili kako bi svaku novu namirnicu s kojom se dijete nije još susrelo trebalo davati barem tri dana kako bismo vidjeli postoji li alergijska reakcija. U današnjim smjernicama se i od te preporuke odustalo, osim u slučajevima kada u obitelj postoji povijest alergija na hranu. Ipak, ako želite uvođenju krute hrane pristupiti s maksimalnim oprezom, preporuka je da se svaki dan uvodi samo po jedna nova namirnica i to u jutarnjim satima. Na taj se način, u slučaju bilo kakve reakcije, daje dovoljno vremena da se reakcija pojavi tijekom dana te se lakše uoči na koju namirnicu je dijete reagiralo.
Kako započeti?
U nutricionizmu razlikujemo tri načina uvođenja krute hrane u prehranu djeteta: u obliku kašica, u obliku komadića hrane ili njihova kombinacija.
„Beba - vođa dohrane“
Davanje hrane u obliku komadića se naziva i „beba - vođa dohrane“. I dok kod davanja hrane u obliku kašica mi zapravo dijete hranimo na žlicu, kod davanja komadića hrane oni su djetetu izloženi na tanjuru te dijete samo bira hoće li ih samo istraživati rukama, polizati, staviti u usta, pregristi ili u konačnici pojesti. Svakako bi ti kruti komadići hrane trebali biti jako dobro kuhani te servirani na način da su izrezani na dulje i tanje štapiće kako bi ih dijete moglo primiti dlanom budući da u dobi od šest mjeseci vrlo vjerojatno još nema razvijen pincetni hvat (hvatanje hrane prstima). To se, ovisno o djetetu, razvija negdje između 9. i 10. mjeseca života te mu tada možemo davati komadiće hrane izrezane na kockice.
Kašice
Kod hranjenja djeteta kašicama, one mogu biti glatke ili s komadićima hrane. Najčešće se ipak započinje s glatkim kašicama te se potom, negdje oko 7. ili 8. mjeseca života, prelazi na one s vidljivim komadićima hrane. Preporuka je da se do 10. mjeseca života uvedu komadići hrane kako dijete kasnije tijekom života ne bi imalo problema s različitim teksturama hrane.
Kod hranjenja djeteta kašicama najbolje je u žlicu zagrabiti kašicu te držati malo udaljeno ispred djetetovih usta, kako bismo omogućili djetetu da odluči želi li jesti ili ne. Bilo bi najbolje hranu, odnosno žlicu, staviti djetetu u usta samo ako ono otvori usta i time pokaže želju za hranom. Tako bi trebalo nastaviti hraniti dijete u jednom obroku sve dok ono pokazuje želju za hranom. Ako pak želite da dijete od početka uvođenja krute hrane bude upoznato s korištenjem žlice (što je također moguće), možete imati pripremljeno par žlica za djecu te svaku napuniti s kašicom i odložiti na pladanj pored kašice pa pričekati da dijete samo uzme žlicu i stavi u usta. Vi za to vrijeme napunite drugu i odmah je imate spremnu čim dijete ovu prvu odloži ili baci.
Što izbjegavati?
Nekadašnje preporuke za prehranu djece su navodile kako pojedinu hranu ne bi trebalo prerano uvoditi u prehranu djece jer može dovesti do alergijskih reakcija. Najnovija istraživanja na temelju kojih su donesene i najnovije preporuke su pokazala kako bi alergene namirnice trebalo što ranije uvesti u prehranu kako bi se pokušale spriječiti alergije na hranu.
Zapravo je vrlo malo namirnica koje se ne preporučuju dok dijete ne navrši godinu dana:
- kravlje mlijeko
- med
- šećer
- sol
- suhomesnati proizvodi
- riba bogata metalima (tuna, morski pas, kirnja, lubin, halibut)
- nepasterizirano i niskomasno mlijeko i mliječni proizvodi.
Koliko hrane je dovoljno?
Razdoblje od 6 do 12 mjeseci starosti djeteta se smatra početnim razdobljem uvođenja krute hrane, kada se dijete upoznaje s hranom te kada ne bismo trebali fokus stavljati na količinu unesene hrane, već isključivo na početak stvaranja pravilnih prehrambenih navika. S druge strane, mnogi roditelji su u ovom razdoblju zabrinuti jede li dijete dovoljno i unosi li dovoljne količine potrebne energije i hranjivih tvari.
Kako biste bili sigurni da djetetu i sebi osiguravate hranu koja zadovoljava nutritivne i energetske potrebe pomoći vam mogu i referentne prehrambene vrijednosti koje je odredila skupina znanstvenika iz Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA). One služe kao smjernice koje je EFSA postavila za energiju i pojedine nutrijente kao što su masti, proteini, ugljikohidrati, vitamini i minerali. Te vrijednosti možete usporediti s vrijednostima na nutritivnim deklaracijama prehrambenih proizvoda, na kojima je navedeno koliko kojih nutrijenata neka hrana sadrži i koliki je to postotak od preporučenog dnevnog unosa. One vam tako mogu poslužiti da izbalansirate obroke i unos nutrijenata u danu. Primjerice, dok je za odraslu populaciju siguran i adekvatan unos natrija 2000 miligrama u danu, što odgovara 5 grama soli, za dojenčad 7-11 mjeseci starosti ta je vrijednost 200 miligrama, što odgovara unosu 0,5 grama soli na dan. Upravo zbog toga, prilikom uvođenja dohrane ne preporučuje se dosoljavati hranu, a sadržaj soli u kupljenoj dječjoj hrani možete pročitati na nutritivnim deklaracijama.
Kada znamo da je obrok gotov?
Djecu nikada i nikako ne bismo trebali prisiljavati da dovrše obrok ako ona to ne žele. Često mi odrasli smatramo da znamo koliko bi dijete trebalo pojesti, međutim istina je da djeca puno bolje od nas odraslih znaju kontrolirati svoj tek te u principu uvijek znaju jesu li sita ili ne. Stoga ako je dijete gotovo s obrokom i ne pokazuje želju da nastavi, preporuka je da mi odrasli to prihvatimo. Naša je zadaća da odlučimo što ćemo servirati, kada i gdje, a djetetova zadaća je da odluči hoće li nešto pojesti te koliko.
Znakovi koji ukazuju da je dijete sito:
- okreće glavu od hrane/žlice
- zatvara usnice
- baca hranu na pod
- pljuje hranu
- odguruje hranu od sebe.
A što je s tekućinom?
U prvom razdoblju uvođenja krute hrane, dakle sa šest i sedam mjeseci starosti djeteta, dobro je upoznati dijete s vodom iz čaše. Dovoljno je ponuditi svega par gutljaja nakon svakog krutog obroka (ne prije, kako se trbuščić ne bi napunio) i to najbolje u maloj čašici. Na taj način dijete razvija mišiće lica koji su mu potrebni za samostalno uzimanje vode iz čaše te ga se priprema za isto kada poraste. Čaše za bebe tzv. „kljunašice“ se ne preporučaju jer ne omogućavaju korištenje onih mišića lica koje dijete treba za samostalnu konzumaciju vode, a dobra alternativa su čaše za bebe na slamku.
Dobar tek!
Saznajte više na EU bira sigurnu hranu
*Sadržaj nastao u suradnji s partnerom HAPIH prema najvišim uredničkim standardima RTL Digitala
