Početak proljeća vrijeme je kad počinju cvjetati biljke, a time i početak visokih koncentracija peludnih zrnaca u zraku koje alergičarima znače početak muka s peludnim hunjavicama, odnosno alergijskim rinitisom. Budući da je ovo i vrijeme pandemije koronavirusa koji zahvaća i dišne puteve, mnogi i mogli znakove alergije pripisati i simptomima zaraze koronavirusom.
Iako su neki alergičari već bili uvjereni da je počelo cvjetanje visokoalergene breze, Glas Slavonije piše kako podaci pokazuju da do sada nisu registrirane čestice ovog peluda, barem na osječkom području. No, proteklih dana izmjerene su visoke razine peluda topole i graba, a ranije i peludi čempresa i johe.
Gubitak njuha kao i kod zaraze koronavirusom
Pelud graba pojavljuje se u zraku početkom travnja, a prema stupnju alergenosti je umjeren. Topola, pak, proizvodi velike količine peluda koji posjeduje slabo alergeni potencijal, a cvate prije listanja, od veljače do travnja.
Inače se procjenjuje da svaki deseti čovjek ima peludnu hunjavicu. Simptomi alergijskih bolesti gornjih dišnih putova su svrbež nosa, očiju ili usta, otečenost nosne sluznice uz otežano disanje na nos, pojačana vodenasta sekrecija iz nosa, kihanje i kašljanje. Ponekad su otečeni kapci, crvene i suzne oči (alergijski konjuktivitis) te smanjen, ili čak potpuni gubitak njuha, što bi u ovo vrijeme moglo zbuniti osobe koje strahuju od moguće infekcije koronavirusom. Osnovna je razlika što kod alergija nikada nećete dobiti povišenu tjelesnu temperaturu, piše Glas Slavonije.
Iz godine u godinu sve više alergičara
Probleme s pojavom alergena u zraku potvrđuju i liječnici u ordinacijama obiteljske medicine napominju da početkom travnja počinju problemi za kronične alergičare, a to su ljudi obično srednje dobi i s narušenom zdravstvenom slikom. Oko 35 posto ljudi, prema europskom prosjeku, ima alergijske sklonosti, a njihov broj se iz godine u godinu povećava.
Stoga je za alergičare bitno da prate peludni semafor i klimatske prilike, posebice jačinu i smjer puhanja vjetra jer se na taj način mogu orijentirati u koje doba dana prozračivati prostorije i obavljati svakodnevne aktivnosti, uključujući izlazak iz kuće. Njima se preporučuje i uzimanje propisanih lijekova, a u težim slučajevima klimatsko liječenje koje podrazumijeva boravak na području gdje nema peludi.
