U tržišnoj utakmici žene nailaze na razne prepreke obzirom na spol, ali i dob. Ako ste žena vjerojatno ćete se (prije ili kasnije) na razgovoru za posao suočiti s pitanjima o bračnom statusu i majčinstvu. ''Planirate li trudnoću ili tko će vam čuvati djecu'', samo su neka od pitanja koja se postavljaju ženama. Zašto? Zato što živimo u društvu temeljenom na patrijarhalnim vrijednostima, a u kojem su još uvijek prisutne tradicionalne podjele i ukorijenjeni stereotipi.
''Ukoliko ne propitujemo ovakve rodne uloge, dogodi se da one postaju norme, te ih svakodnevno provlačimo kroz svoje živote ne razmišljajući kako time produbljujemo problem'', smatra Svjetlana Knežević, voditeljica programa Zagovaranje i praćenje zakonodavnih procedura, javnih politika i provedbenih mjera u udruzi B.a.B.e.
No, za diskriminatornu praksu i probleme s kojima se žene susreću na tržištu rada zaslužni su dijelom i poslodavci koji vide problem u usklađivanju majčinstva i poslovnih obveza. ''Žene su diskriminirane direktnim upitima poslodavaca o privatnom životu, trudnoći, usklađivanju privatnog i profesionalnog života, a posebno u procesu zapošljavanja odnosno pri razgovorima za posao. Žene zbog trudnoće i nakon porodiljinog dopusta dobivaju otkaz ili budu premještene na druge pozicije unutar firme koje nerijetko budu i slabije plaćene'', rekla je Anamarija Tkalčec iz Centara za edukaciju, savjetovanje i istraživanje.
Podzastupljenost žena na tržištu rada
Veliki broj pritužbi Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova se u pretežnom broju odnosi na spolnu diskriminaciju i u najvećem broju (69,3%) se radi o ženama. ''Najviše pritužbi dolazi u pogledu ostvarivanja socijalnih i radnih prava (60,8%). Prema posljednje dostupnim podacima preuzetim od DZS-a, žene predstavljaju 60% visoko obrazovnog kadra proizašlog sa visokih učilišta u zadnjih 5 godina, međutim stopa radne aktivnosti žena iznosi niskih 43%. Činjenica da oko 60% društvene skupine koja predstavlja skoro 52% ukupnog društva ne sudjeluje u svijetu rada, je poražavajuća. Žene čine većinu osoba koje rade na ugovore na određeno radno vrijeme, manje su plaćene, rade u sektorima koji su slabiji plaćeni (obrazovanje, zdravstvo i socijala, trgovina i usluge)'', rekla je Anamarija Tkalčec.
Zbog rodne diskriminacije žene su manje zastićene u poslovnom svijetu, a tome pridonosi i sve veći broj obveza na poslu zbog kojih ostajemo raditi prekovremeno. Na ženskim leđima u današnje vrijeme je velika opterećenost zbog usklađivanja obiteljskog i privatnog života. ''Zbog brige za djecu i ostale članove obitelji, pri čemu žene u većini slučajeva koriste bolovanje, na kraju radnog vijeka žene imaju i manje penzije što ih stavlja na rub siromaštva obzirom na male iznose mirovina'', rekla je Tkalčec.
Potrebna je veća pravna i zakonska zaštita
Osim podzastupljenosti žena na visokim rukovodećim i upravljačkim pozicijama, i dalje je prisutan jaz u plaćama između žena i muškaraca. ''Sve veći jaz u mirovinama između žena i muškaraca doprinosi održanju veće izloženosti žena riziku siromaštva'', napomenula je Anamarija. Sve to utječe na nesigurno radno okruženje i budućnost. Upravo zato, potrebna je veća pravna i zakonska zaštita zbog sustavne diskriminacije i kršenja radnih prava, ali i edukacija žena da se upoznaju sa svojim pravima. ''Žene su slabo informirane o svojim pravima od koraka potpisivanja ugovora o radu na dalje. Zakoni koje imamo su dobri no bitna je sudska praksa, inspekcija rada kao i pokretanje tužbi za diskriminaciju u svijetu rada kojih ima vrlo malo i gotovo nikako, no to je potpuno razumljivo obzirom na dugotrajne, a ponekad i mučne procese dokazivanja diskriminacije u svijetu rada'', zaključila je Anamarija Tkalčec.
