Poznato je da ljudi s godinama postanu izbirljiviji kad su posrijedi prijateljstva, a isto vrijedi za čimpanze koje u starijoj dobi imaju malobrojnije, ali iskrenije prijatelje, rezultati su studije objavljene u časopisu Science. Istraživanje koje je vodila psihologinja za životinje Alexandra Rosati sa Sveučilišta Michigan pruža prvi dokaz da životinje iskazuju društvenu selektivnost povezanu s godinama i moglo bi nam pomoći da bolje razumijemo zašto se ljudi tako ponašaju.
Autori studije imali su na raspolaganju podatke iz 78.000 sati promatranja majmuna u nacionalnom parku Kibale u Ugandi od 1995. do 2016. godine. Proučavali su socijalne interakcije među 21 muškom čimpanzom u dobi od 15 do 58 godina. Mužjaci su izabrani zato što za života ostaju u zajednici u kojoj su rođeni, dok se većina ženki rasprši u nove skupine kad postanu seksualno zrele.
Stvaranje indeksa povezanosti
Osim što su ljudima najbliži rođaci, čimpanze su idealna vrsta za usporedbu s ljudima jer dugo žive, nekad i preko 60 godina, a imaju i velik izbor kada je posrijedi sklapanje novih prijateljstava. U svijetu čimpanzi prijatelji češkaju jedan drugoga, zajedno love i jedu plijen, kolektivno patroliraju granicama svojeg teritorija i stvaraju saveze unutar zajednice.
Kako bi proučili sklonosti jednih prema drugima, znanstvenici su stvorili "indeks povezanosti", utemeljen na bliskoj udaljenosti (manjoj od pet metara) među njima i usporedili to s odnosom prema ostalim članovima skupine. Pritom su stvorili tri kategorije: blisko prijateljstvo, odnosno obostrano iskazivanje sklonosti, jednostrano prijateljstvo, kad samo jedna strana pokazuje sklonost i neprijateljstvo, kad sklonosti nema ni na jednoj strani.
'U mnogočemu se ponašaju poput ljudi'
Po zaključcima studije, stariji mužjaci imali su znatno više iskrenih prijatelja nego mlađi, čija su prijateljstva često promjenljiva. Primjerice, 40-godišnji mužjak ima triput više pravih prijatelja od petnaestogodišnjeg. Starije čimpanze provode više vremena same sa sobom nego mlađe, ali kad se odluče družiti čine to s društvenim partnerima koji smatraju važnima.
Znanstvenica Joan Silk s Državnog sveučilišta Arizona napisala je da studija pruža "uvjerljive dokaze o tomu da se čimpanze tijekom procesa starenja u mnogočemu ponašaju poput ljudi, a takav obrazac možda postoji i u ostalih primata". Teorija je da se ljudi, kako stare, više fokusiraju na svoje najtrajnije i najvažnije prijatelje umjesto da traže nove jer im s godinama raste spoznaja o osjećaju smrtnosti.
No kako čimpanze vjerojatno nisu sposobne za takvu perspektivu, Rosati i njezine kolege smatraju da možda u tomu ima i drugih faktora, poput smanjenja emocionalne reaktivnosti. Čvrsta prijateljstva usto možda pomažu ostarjelim čimpanzama da nastave ugodno živjeti unatoč tomu što im slabe i zdravlje i socijalni status.
