Prema podacima iz posljednjeg velikog istraživanja o zdravlju građana Europske unije, Hrvatska je najgora zemlja kada je u pitanju prekomjerna tjelesna masa. Najmanji postotak žena s prekomjernom težinom u EU-u ima Italija (37%), a udio žena u Hrvatskoj s prevelikim indeksom tjelesne mase iznosi 58%.
No, pobjednici među ljudima s pretjeranom tjelesnom masom su hrvatski muškarci. Čak 73% muškaraca u Hrvatskoj ima više kilograma nego što bi trebali imati. Primijećeno je kako su ljudi tijekom lockdowna promijenili obrasce prehrane i smanjili kretanje te će se stoga hrvatski zdravstveni sustav suočavati sa sve većim problemima. Može se očekivati epidemija bolesti povezanih s prekomjernom tjelesnom masom i pretilošću, koja bi za samo nekoliko godina mogla uzrokovati kolaps zdravstvenog sustava.
'Kod djece je situacija u pogoršanju'
"Podatke o debljini u našoj populaciji ozbiljno pratimo u Hrvatskoj posljednjih godina i činjenica jest da su naši muškarci u europskom vrhu po debljini i prekomjernoj tjelesnoj težini te da ih manje od trećine ima normalan indeks tjelesne mase. Posljednja ispitivanja pokazuju da je kod žena situacija u poboljšanju te da ih oko 50 posto ima normalnu tjelesnu težinu. Kod djece je situacija u pogoršanju i više od trećine ih je prekomjerno teško, pa uzevši u obzir da su debela djeca poslije gotovo uvijek debeli odrasli, problem bi u sljedećim godinama mogao eskalirati", upozorio je Davor Štimac, predstojnik Klinike za internu medicinu KBC-a Rijeka za Jutarnji list.
Debljina je bolest sama po sebi i dovodi do razvoja drugih bolesti.
"Važno je naglasiti da je debljina bolest koja je prepoznata i po Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i u nju uvrštena pod šifrom E66. Uz to, ona dovodi do razvoja dvaju intermedijarnih rizičnih čimbenika, hipertenzije i dislipidemije. Debljina je i jedini značajan prepoznati zajednički rizik za razvoj danas vodećih pet nezaraznih bolesti od kojih pobolijeva i umire 90 posto ljudi u Hrvatskoj: srčanožilnih bolesti, šećerne bolesti tipa 2, kronične opstruktivne bolesti pluća, mentalnih poremećaja i nekih sijela tumora", objasnila je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, specijalist epidemiolog i voditeljica Službe za promicanje zdravlja.
Povećanje tjelesne mase za jedan kilogram
Povećanje problema s prekomjernom težinom tijekom lockdowna primijećeno je u više europskih zemalja. Istraživanje njemačkog Instituta Robert Koch pokazalo je da se samo u početnoj fazi pandemije prosječna tjelesna masa povećala za jedan kilogram, a prosječni ITM za 0,5 kg/m2. Za takvu promjenu inače bi trebalo deset godina.
Skupina britanskih istraživača koja je pratila više od 2000 ljudi tijekom prvog lockdowna utvrdila je, pak, značajne promjene u prehrani i smanjenje fizičke aktivnosti koje je dovelo do debljanja, pri čemu su uočili da je taj problem bio naročito izražen kod osoba koje su i prije lockdowna imale pretjeranu težinu.
Ograničavanje zbog covid-mjera
"Epidemiološke mjere zbog covida utječu na manje kretanja, a tome su najviše doprinijele mjere koje su ograničavale sportske aktivnosti, primjerice zatvaranje teretana, škola i slično. Ako se manje krećete, ne bavite se sportom, a više ste pred ekranima, što je popraćeno i većim postotkom unosa grickalica i druge nezdrave hrane. Sve te indirektne štete koje nam je donio covid tek će doći na naplatu i čekaju nas ozbiljne analize, a nakon toga još ozbiljnije akcije koje će potaknuti naše građane da se pokrenu, izađu iz kuća i vrate aktivnostima na otvorenom", naglasio je Davor Štimac.
U hrvatskoj statistici prekomjerne tjelesne mase posebno preveliku masu ima 27,3% osoba u dobi od 18 do 24 godine, 45,1% u dobi od 25 do 34 godine, 59,8% onih od 35 do 44 godine te čak 66,6% ljudi u dobi od 45 do 54 godine. Osobe u dobnoj skupini od 45 do 64 godine suočit će se sigurno uz prekomjernu težinu s razvojem neke ozbiljnije bolesti.
