Pandemija Covida-19 je najveći šok za globalnu ekonomiju u zadnjih sedam desetljeća, ali nova studija pokazuje da je upravo pandemija rezultirala rekordnim padom emisije ugljikovog dioksida od čak osam posto na godišnjoj razini, što je najveći pad u povijesti.
Spomenutu studiju objavila je Međunarodna agencija za energiju (IEA) te nam ona nudi svojevrsni pogled uživo na utjecaj pandemije na sve vrste izvora energije. Istraživanje se temelji na analizi prikupljanoj više od 100 dana ove godine.
"Dobro se drže jedino obnovljivi izvori energije. Prerano je govoriti o dugoročnom utjecaju ovih trendova, ali industrija proizvodnje energije će nakon ove krize biti znatno drugačija", rekao je turski stručnjak dr. Fatih Birol, direktor Međunarodne agencije za energiju.
Predikcije za cijelu 2020.
Na temelju ovoga, kao i činjenice da će se mjere nastale kao odgovor na pandemiju pomalo popuštati u cijelom svijetu, napravljene su i predikcije za ostatak godine. Tako bi konačan pad emisije ugljikova dioksida na koncu 2020. godine trebao iznositi šest posto, što je sedam puta bolje nego što je to bilo tijekom globalne krize 2008. godine. Globalno gledajući, ovaj pad je bez presedana, a kad bismo ga morali s nečime usporediti bilo bi to kao da je potpuno nestala potražnja za energijom jedne Indije, koja je treći najveći potrošač energije u svijetu.
Najveće padove zabilježit će napredne ekonomije pa se previđa da će u SAD-u pasti potražnja za energijom za devet posto, a u Europskoj uniji za čak 11 posto.
Radi se o tome da je tijekom ove krize došlo do velikog pada potrošnje električne energije u svijetu. Tako sada usred radnog tjedna imamo potrošnju električne energije koja bi bila jednaka nekoj nedjelji iz razdoblja prije krize.
Mnogi kažu da će se industrija proizvodnje električne energije značajno promijeniti kad prođe korona-kriza jer dolazi do pomaka prema izvorima energije koji ne emitiraju toliko ugljikovih spojeva. Logično, radi se o snazi vjetra, vode, sunca pa čak i nuklearnoj snazi.
Benefiti obnovljivih izvora energije
Podaci pokazuju da proizvodnja struje iz snage vjetra u 2020. godini i dalje raste, a nužno je napomenuti i da su Bloombergovi stručnjaci došli do definitivnog zaključka da su vjetar i sunce najjeftiniji izvori energije za čak dvije trećine svjetske populacije.
To svakako utječe na potražnju za električnom energijom iz izvora kao što su ugljen ili prirodni plin. Takve industrije su sada u škripcu jer su se našle u situaciji gdje je potražnja mala, a obnovljivi izvori stvaraju sve više energije. Očekuje se da će do kraja 2020. globalna proizvodnja iz neobnovljivih izvora energije pasti za tri postotna poena, što nismo vidjeli od 2001. godine.
Ugljen će pritom najviše stradati, za čak osam posto, što nije viđeno od Drugog svjetskog rata. Obnovljivi izvori energije bit će jedini čija će proizvodnja rasti u 2020. godini.
Najveći pad u povijesti
Sve to će rezultirati godišnjim padom u emisiji CO2 od osam posto, što je najveći pad u povijesti.
"Ova nam kriza zorno pokazuje koliko su moderna društva ovisna o pouzdanim izvorima električne energije za sustave kao što su zdravstvo. Ali ništa od ovoga ne smijemo uzeti zdravo za gotovo već moramo nastaviti s velikim investicijama i pametnim politikama kako bismo održali sigurnost ovih izvora energije", kaže dr. Birol.
Ipak, svjestan ekonomske traume koju će ova kriza ostaviti na cijeli svijet, Birol kaže da ovaj povijesni pad u emisiji CO2 ne treba slaviti, ali jednu stvar naglašava. "Svjetske vlade mogu učiti na primjeru krize 2008. i u temelj svojih planova za gospodarski oporavak staviti čiste tehnologije - obnovljive izvore, baterije, saniranje ugljika i vodika... Ulaganje u ta područja može stvoriti radna mjesta, učiniti pojedine ekonomije kompetitivnijima i okrenuti svijet u smjeru otpornije i čišće energetske budućnosti", zaključuje Birol.
Ispričajte nam svoju pozitivnu priču i rado ćemo je objaviti i podijeliti sa stotinama tisuća naših čitatelja. Svoje priče nam šaljite na mail vijesti@portal.net.hr ili nam jednostavno pišite na Facebooku. Zajedno smo u ovome.
